Crkva Svetog Spasa na Neredici
Crkva Sv. Spasa na Neredici | |
---|---|
Церковь Спаса на Нередице | |
Osnovni podaci | |
Status | muzej |
Tip | pravoslavna crkva |
Jurisdikcija | Ruska pravoslavna crkva |
Eparhija | Novgorodska |
Osnivanje | 1198. |
Osnivač | knjaz Jaroslav Vladimirovič |
Arhitektura | |
Nivo značaja | Objekt kulturnog nasleđa RF №5310113002 |
Lokacija | |
Mesto | Veliki Novgorod |
Država | Novgorodska oblast (Rusija) |
Koordinate | 58° 29′ 51″ N 31° 18′ 41″ E / 58.49750° S; 31.31139° I |
Crkva Svetog Spasa na Neredici (rus. Церковь Спаса на Нередице) pravoslavni je hram Ruske pravoslavne crkve posvećen Preobraženju Gospodnjem. Hram se nalazi na oko 1,5 kilometar južno od grada Velikog Novgoroda, na desnoj obali rukavca Malog Volhoveca.
Crkva se od 1992. nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine kao deo kompleksa Istorijski spomenici Novgoroda i okoline. Hram se takođe nalazi na listi kulturnog nasleđa Ruske Federacije pod brojem 5310113002.[1]
Istorijat i arhitektura[uredi | uredi izvor]
Crkva je sagrađena 1198. pod ktitorstvom novgorodskog knjaza Jaroslava Vladimiroviča (kao pomen dvojici njegovih stradalih sinova). Građevinski radovi na crkvi su obaljeni za manje od godinu dana, a već naredne 1199. oslikane su i freske. Kako se crkva tokom Drugog svetskog rata nalazila na samoj liniji borbenih dejstava pretrpela je značajna oštećenja, a prvobitne originalne freske su izgubljene u nepovrat (preostao je samo jedan mali segment na zapadnom zidu). Zanimljivo je da je cela unutrašnjost crkve bila freskopisana, a da je freske radilo i do deset majstora freskopisaca u različitim stilovima. Freska crkvenog ktitora knjaza Jaroslava dodana je naknadno na južni zid 1246.godine.
Freske ove crkve smatrane su najlepšim i najdragocenijim primerima ruskog srednjovekovnog freskoslikarstva. Akvarelne kopije fresaka koje je uradio slikar Nikolaj Martinov (1842—1913) bile su izložene na Svetskoj izložbi u Parizu 1867. gde su nagrađene bronzanom medaljom.[2] Prva velika restauracija fresaka izvršena je tokom 1903. i 1904, a u radovima je učestvovao u to vreme jedan od najvećih ruskih slikara Nikolaj Rerih.
Neredička crkva je izgrađena u četvorougaonoj formi sa četiri osnovna stuba, jednom kupolom i 3 apside na istočnoj strani. Ovakav vid crkvene arhitekture bio je tipičan za područje Novgoroda tokom 12. veka.
Zahvaljujući arheološkim istraživanjima obavljenim u unutrašnjosti crkve tokom 2001. godine otkriveni su fragmenti originalnog žitija iz 1199. godine, a pronađena je i grobnica moskovskog knjaza Afanasija Daniloviča koji je tu sahranjen 1322. godine.[3]
Kompletna arhitektonska restauracija hrama završena je tokom 2004. godine. Danas ovaj hram uglavnom služi kao muzejski objekat.
-
Crkva Spasa na Neredicu
-
Srednjovekovne freske
-
Unutrašnjost hrama pre uništenja
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Kulturno nasleđe Ruske Federacije, |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Kulьturnoe nasledie Rossiйskoй Federacii obъekt № 5310113002 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. april 2014)
- ^ Kopii fresok Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. decembar 2014) (rus). Mulьtimediйnaя informacionnaя sistema «Arhitektura i nastennaя živopisь novgorodskoй cerkvi Spaso-Preobraženiя na Neredice».
- ^ Raskopki v cerkvi Spasa na Neredice
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Galerija fresaka Neredičke crkve
- Црква Спаса на Нередици на сајту sobory.ru
- T. S. Щerbatova-Ševяkova Neredica. Monumentalьnыe rospisi cerkvi Spasa na Neredice. M.:"Galart", -254 s, il. 2004. ISBN 978-5-269-01023-6.