Štap (oružje)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Borba štapom

Štap je englesko srednjovekovno oružje, koje je u stvari bio dugački štap napravljen od čvrstog drveta, neki primeri su imali i metalna ojačanja na vrhu.

Štap se mogao napraviti od velikog broja drveća, a najčešće od jasena, hrasta, lešnika i od gloga. Mogao je imati metalne šiljke na jednom ili na oba kraja. Dužina štapa je varirala, uglavnom je iznosila od 1,8 do 2,7 metara, mada su postojali i baš dugački od 3,6 do 5,4 m. Ovo oružje je vremenom postajalo sve kraće i sve lakše. Štap se dosta koristio u Viktorijanskom dobu, u ovo vreme štap je najčešće pravljen od bambusa, u ovo doba štap se dosta koristio i u sportskim nadmetanjima.

Za štap može da se kaže da je dugačka dvoručna batina. Korišćen je i za tup udarac ali i za probadanje (u slučaju kada je imao metalne šiljke ). Sa njim se mogao blokirati udarac, probadati (u slučaju kada je imao metalne šiljke), udariti i gurati.

Štap je oružje koje se veoma lako proizvodi, ima dugu istoriju upotrebe i veliku kulturnu rasprostranjenost. Štap je tradicionalno oružje mnogih azijskih borilačkih veština. Štap je bilo često oružje u Engleskoj, u čuvenoj priči o Robinu Hudu štap je bilo omiljeno oružje Malog Džona [en].

Vidi još[uredi | uredi izvor]