Štikovo
Štikovo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Šibensko-kninska |
Grad | Drniš |
Oblast | Drniška Krajina |
Stanovništvo | |
— 2011. | 45 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 54′ 37″ S; 16° 19′ 03″ I / 43.910262° S; 16.317491° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 522 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 22321 Siverić |
Pozivni broj | +385 22 |
Štikovo je naseljeno mjesto u sastavu grada Drniša, u sjevernoj Dalmaciji, Šibensko-kninska županija, Republika Hrvatska.
Geografski položaj[uredi | uredi izvor]
Naselje je udaljeno oko 16 km sjeveroistočno od Drniša. Najbliže veće mjesto Štikovu je Vrlika. Štikovo je selo razbijenog tipa, koje se sastoji od više zaseoka u kotlini između Svilaje i Kozjaka.
Istorija i kultura[uredi | uredi izvor]
Štikovo se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazilo u Republici Srpskoj Krajini.
U Štikovu se nalazi hram Srpske pravoslavne crkve Sv. Luke iz 1816. godine. Takođe, u selu postoji i rimokatolička crkva Sv. Luka.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Štikovo je imalo 82 stanovnika.[1] Naselje je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imalo 45 stanovnika.[2]
Nacionalnost[3] | 2001. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Srbi | 32 (39,02%) | 324 (90,00%) | 415 (83,33%) | 577 (85,73%) | 664 (88,65%) |
Hrvati | 50 (60,97%) | 30 (8,33%) | 69 (13,85%) | 94 (13,96%) | 85 (11,34%) |
Jugosloveni | 1 (0,27%) | 1 (0,20%) | |||
ostali i nepoznato | 5 (1,38%) | 13 (2,61%) | 2 (0,29%) | ||
Ukupno | 82 | 360 | 498 | 673 | 749 |
Demografija[3] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1857. | 496 | |
1869. | 509 | |
1880. | 496 | |
1890. | 626 | |
1900. | 739 | |
1910. | 741 | |
1921. | 740 | |
1931. | 830 | |
1948. | 741 | |
1953. | 763 | |
1961. | 749 | |
1971. | 673 | |
1981. | 498 | |
1991. | 360 | |
2001. | 82 | |
2011. | 45 |
Popis 1991.[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Štikovo je imalo 360 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Prezimena[uredi | uredi izvor]
- Bogdanović — Pravoslavci, slave Sv. Iliju
- Bura — Pravoslavci, slave Sv. Luku
- Vudragović — Pravoslavci, slave Sv. Đurđa
- Vujević — Katolici
- Graovac — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
- Grujić — Pravoslavci, slave Sv. Ignjatija
- Dević — Pravoslavci, slave Sv. Luku
- Eraković — Pravoslavci, slave Sv. Đurđa
- Knežević — Pravoslavci, slave Sv. Stefana
- Nenadić — Pravoslavci, slave Sv. Đurđa
Napomena: Prezimenima je pridodata njihova tradicionalna religija i slava. Neki nosioci tih prezimena se deklarišu kao ateisti i ne slave slavu.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Popis stanovništva 2001., Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.
- CD-rom: „Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine“, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Tromeđa: Štikovo Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016) (jezik: srpski)