Ҁ (slovo ćirilice)
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Ćiriličko slovo Ҁ ҁ | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
Pozicija u Unikodu | ||||||
Veliko: U+0480 | ||||||
Malo: U+0481 | ||||||
Slova slovenskih jezika | ||||||
А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г |
Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É |
Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | Ѕ |
И | Ѝ | И́ | І | Ї | Й | Ј |
К | Ќ | Л | Љ | М | Н | Њ |
О | Ó | Ò | Ō | П | Р | С |
С́ | Т | Ћ | У | У́ | У̀ | Ў |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш | Щ |
Ъ | Ы | Ь | Э | Ю | Я | |
Slova neslovenskih jezika | ||||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ |
Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | Ꚉ |
Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | Җ | Ӝ |
Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ |
Ӡ | Ź | Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ |
Қ | Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ |
Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | Ӧ |
Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | Ҧ | Ҏ |
Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ |
Ӯ | Ӱ | Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ |
Ҳ | Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ |
Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | Э̄ |
Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | Я̆ | Я̄ |
Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | Ӏ | ||
Istorijska slova | ||||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ |
Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ |
Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ |
Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ |
Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
Digrafi ćirilice | ||||||
Sva slova ćirilice |
Ҁ ҁ (Ҁ ҁ; kurziv: Ҁ ҁ) je arhaični slovni broj ćiriličnog pisma. Zove se kopa. Njegov oblik (i savremeni naziv) potiče od grčkog slova Koppa (Ϙ ϙ).[1]
Kopa je korišćena kao numerički znak za broj u najstarijim ćiriličnim rukopisima, predstavljajući vrednost 90 (baš kao što je to činio njen grčki predak). Relativno rano je zamenjeno ćiriličnim slovom Če (Č č), koje je sličnog izgleda i prvobitno nije imalo brojčanu vrednost. Izolovani primeri Č koji se koristi kao broj nalaze se u istočnoslovenskim i južnoslovenskim oblastima već u XI veku, iako je kopa nastavila da se redovno koristi u XVI veku. U nekim varijantama zapadne ćirilice, međutim, kopa je zadržana, a Č je korišćen sa vrednošću 60, zamenjujući ćirilično slovo ksi (Ѯ ѯ)
Ćirilična kopa nikada nije imala fonetsku vrednost i nikada nije korišćena kao pismo ni u jednom nacionalnom jeziku koristeći ćirilicu. Međutim, pojedini savremeni udžbenici i rečnici staroslovenskog jezika ubacuju ovaj znak među ostala slova rane ćirilice, ili između P i R (da bi se reprodukovao grčki alfabetski red) ili na samom kraju liste.
Računarski kodovi
[uredi | uredi izvor]Znak | Ҁ | ҁ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER KOPPA | CYRILLIC SMALL LETTER KOPPA | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1152 | U+0480 | 1153 | U+0481 |
UTF-8 | 210 128 | D2 80 | 210 129 | D2 81 |
Numerička referenca znaka | Ҁ | Ҁ | ҁ | ҁ |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Kempgen, Sebastian (2016-11-24). Slavic Alphabet Tables: Volume 3 - Odds and Ends (1530-1963) (na jeziku: ruski). University of Bamberg Press. str. 8. ISBN 978-3-86309-446-1.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Staroslavяnskiй slovarь (po rukopisяm X—XI vekov), pod redakcieй R. M. Ceйtlin, R. Večerki i Э. Blagovoй, Moskva, “Russkiй яzыk”, 1994, ISBN 5-200-01113-2 (an Old Slavonic dictionary compiled by manuscripts of 10-11 c.).
- Lunt, Horace G. Old Church Slavonic grammar. Berlin, New York: Mouton de Gruyter, 2001 (7th ed.), ISBN 3-11-016284-9.