Pređi na sadržaj

Ҷ (ćiriličko)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ćiriličko slovo Ҷ ҷ
Pozicija u Unikodu
Veliko: U+04B6
Malo: U+04B7
Slova slovenskih jezika
А А́ А̀ А̄ Б В Г
Ґ Ѓ Д Ђ Е Ѐ
Ё Є Ж З З́ Ѕ
И Ѝ И́ І Ї Й Ј
К Ќ Л Љ М Н Њ
О Ō П Р С
С́ Т Ћ У У́ У̀ Ў
Ф Х Ц Ч Џ Ш Щ
Ъ Ы Ь Э Ю Я
Slova neslovenskih jezika
Ӑ Ӓ Ә Ӛ Ӕ Ғ Ҕ
Ӻ Ӷ Ԁ Ԃ
Ԭ Ԫ Ӗ Ӂ Җ Ӝ
Ԅ Ӟ Ҙ Ԑ
Ӡ Ԇ Ӣ Ҋ Ӥ
Қ Ӄ Ҡ Ҟ Ҝ Ԟ Ԛ
Ӆ Ԓ Ԡ Ԉ Ԕ Ӎ Ӊ
Ң Ӈ Ԩ Ҥ Ԣ Ԋ Ӧ
Ө Ӫ Ҩ Ԥ Ҧ Ҏ
Ԗ Ҫ Ԍ Ҭ Ԏ
Ӯ Ӱ Ӳ Ү Ү́ Ұ
Ҳ Ӽ Ӿ Һ Ҵ Ҷ
Ӵ Ӌ Ҹ Ҽ Ҿ
Ы̄ Ӹ Ы̆ Ҍ Ӭ Э̆ Э̄
Э̇ Ю̆ Ю̈ Ю̄ Є̈ Я̆ Я̄
Я̆ Я̈ Ԙ Ԝ Ӏ
Istorijska slova
Ѻ Ѹ Ѡ Ѽ Ѿ
Ҁ Ѣ Ѥ Ѧ Ѫ
Ѩ Ѭ Ѯ Ѱ Ѳ ֹѴ Ѷ
Digrafi ćirilice
Sva slova ćirilice

Ҷ ҷ (Ҷ ҷ; ukoso: Ҷ ҷ) je slovo ćiriličnog pisma.[1] Zove se Č sa silaznicom. Njegov oblik je izveden od ćiriličnog slova Č (Č č).

U sistemu romanizacije ISO 9, Ҷ se preslovljava latiničnim slovom C sa sedilom (Ç ç).

Korišćenje[uredi | uredi izvor]

Ҷ se koristi u pismima sledećih jezika:

Jezik Izgovor Romanizacija
Abhaski jezik /t͡ʃʼ/ postalveolarna izbačajna afrikata č̢[2]
Tadžički jezik /d͡ʒ/ zvučna postalveolarna afrikata, poput izgovora slova ⟨dž⟩ u "emper" ç, j[3]

Č sa silaznicom odgovara u drugim ćiriličnim pismima digrafima⟩ ili ⟨čž⟩, ili sledećim slovima:

Ҹ ҹ : Č sa vertikalnim potezom.

Dž dž : ;

Ӌ ӌ : Kakaško Dž;

Ӂ ӂ : Ž sa brevom;

Ӝ ӝ : Ž sa dijarezom;

Җ җ : Ž sa silaznicom.

Računarski kodovi[uredi | uredi izvor]

Znak Ҷ ҷ
Naziv u Unikodu CYRILLIC CAPITAL LETTER
CHE WITH DESCENDER
CYRILLIC SMALL LETTER
CHE WITH DESCENDER
Vrsta kodiranja decimalna heksadecimalna decimalna heksadecimalna
Unikod 1206 U+04B6 1207 U+04B7
UTF-8 210 182 D2 B6 210 183 D2 B7
Numerička referenca znaka Ҷ Ҷ ҷ ҷ

Slična slova[uredi | uredi izvor]

Ҹ ҹ : Č sa vertikalnim potezom.

Dž dž : Ćiriličko slovo .

Ӌ ӌ : Ćiriličko slovo Kakaško Dž.

Ӂ ӂ : Ćiriličko slovo Ž sa brevom.

Ӝ ӝ : Ćiriličko slovo Ž sa dijarezom.

Җ җ : Ćiriličko slovo Ž sa silaznicom.

Ģ ģ : Latiničko slovo Ģ.

Dž dž : Latiničko dijagraf D i Z sa karonom.

Č č : Ćiriličko slovo Č.

Ž ӝ : Ćiriličko slovo Ž.

Č č : Latiničko slovo C sa karonom.

Ž ž' : Latiničko slovo Z sa karonom.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). Pristupljeno 12. 09. 2023. 
  2. ^ Perry, J. R. (2005) A Tajik Persian Reference Grammar (Boston : Brill) p. 36
  3. ^ K. M., Musaev (1993). Яzыki i pisьmennosti narodov Evrazii. Almatы: Gыlыm. str. 101-242. ISBN 5-628-01418-4. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]