Ornithoptera alexandrae
| Ornithoptera alexandrae | |
|---|---|
| |
| Ženka je iznad, a mužjak ispod | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Potporodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | O. alexandrae
|
| Binomno ime | |
| Ornithoptera alexandrae (Rothschild, 1907)[1]
| |
Ornithoptera alexandrae je vrsta leptira iz porodice jedrilaca (lat. Papilionidae). Krilo kraljice Aleksandre je najveći i najređi leptir na svetu. Ovu vrstu leptira otkrio je 1906. godine engleski prirodnjak Albert Stjuart Mak. Dobio je ime po kraljici Aleksandri od Danske, supruzi tadašnjeg kralja Engleske, Edvarda VII.
Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]
Živi u tropskim šumama Papua Nove Gvineje. Raspon krila oko 25 cm, mase oko 30g. Mužjak i ženka se razlikuju kao da su dve različite vrste. Mužjak ima plave i zelene šare, dok ženka ima krila crne, zlatne i crvene boje. Jarke boje na krilima služe kao upozorenje potencijalnim neprijateljima: Nisam za jelo, otrovan sam.[2]
Mužjaci štite teritoriju: ukoliko vide drugog mužijaka stanu preko ženke i ispuštaju specijalne supstance-feromone kojom istovremenom pozivaju ženke na parenje.
Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]
Hrane se nektarom cvetova koji rastu na drveću visoko iznad zemlje i retko silaze na tlo. Kao i svi leptiri i najveći leptir na svetu – Krilo kraljice Aleksandre ima četiri faze životnog ciklusa: Prvo ženka polaže jedno veliko, okruglo, žuto jaje. Jaje polaže na tropskoj lozi koja je otrovna za druge životinje. Fiksira ga ispod lista narandžastom lepljivom supstancom. Jaje se izlegne nakon 11 do 13 dana. Pretvara se u gusenicu. To je druga faza. Gusenica je velika i crna sa žutom trakom i redovima crvenih bodlji na leđima. Ona postaje predator koji pojede tu biljku na kojoj se izlegla. Iako je lišće ove tropske loze otrovno, gusenicu ne ubijaju, već ona skladišti otrov u svom telu. Tokom rasta gusenica presvlači kožu šest puta. Njena koža nije rastegljiva, ne raste, zato što insekti imaju spoljni skelet (egzo skelet). Nakon tih šest presvlačenja,gusenica je spremna za treću fazu životnog ciklusa,zakači se za stabljiku biljke i formira bledobraon čauru. Nakon šest nedelja postaje leptir. To se zove metamorfoza. Kad leptir izađe iz zaštitnog omotača (čaure), prvo osuši krila, pa poleti. Odrasli leptiri žive oko tri ili više meseci.
Ugroženost[uredi | uredi izvor]
Ova vrsta se smatra ugroženom.[2]Opstanak ovog leptira zavisi od jedne vrste tropske loze Aristolochia schlechteri pipevine čijim se lišćem hrane njegove gusenice. Zbog krčenja tropskih šuma stanište leptira Krilo kraljice Aleksandre je izrazito ugroženo. Znatan deo njegovog staništa uništen je 1950. godine u erupciji vulkana Kadovar. Upisan je u Crvenu knjigu.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Ornithoptera alexandrae Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
- ^ a b Crvena lista Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. maj 2012) (jezik: engleski)
Literatura[uredi | uredi izvor]
- http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/15513/0 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. maj 2012)
