Pređi na sadržaj

Википедија:Pravila imenovanja/Ljudi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prilikom imenovanje svih članaka na Vikipediji se polazi od dva osnovna principa:

  1. Da je ime opšte prepoznatljivo
  2. Da naziv nije višeznačan i da se ne preklapa sa nazivima drugih članaka

Prilikom imenovanja članaka o osobama treba povesti računa o još nekoliko posebnih smernica:

  • Da nema dodatnih titula (poput „kralj“, „sveti“, „dr“ i slično) osim kada je to najjednostavniji i ponajviše neutralan način da se reši višeznačnost
  • Da su na srpskom
  • Da nisu uvredljiva

Tako većina članaka o osobama treba da ima sledeći oblik:

<Ime> <Prezime> (npr: Jovan Dučić, Albert Ajnštajn)

Ukoliko ovo nije izvodivo, treba pronaći neki drugi naziv u skladu sa opštim smernicama.

Opšte smernice[uredi | uredi izvor]

Članak o osobi se obično imenuje imenom i prezimenom (npr. Nikolaj Velimirović).

Ukoliko to nije moguće onda se primenjuje prvo primenljivo od sledećih pravila:

  1. Članak o osobi se imenuje imenom i mestom porekla ili delovanja (npr. Nikolaj Ohridski ili Nikolaj Žički);
  2. Članak o osobi se imenuje imenom i nadimkom (npr. Nikolaj Veliki);
  3. Članak o osobi se imenuje imenom i titulom (npr. Vladika Nikolaj ili Sveti Nikolaj).

Osobe sa više imena[uredi | uredi izvor]

Ukoliko je neka osoba poznata pod više imena, potrebno je koristiti princip najmanjeg iznenađenja. Treba koristiti poznatije ime, tj. ime koje je poznatije većem broju ljudi. Na primer za epsku ličnost Jug Bogdan, odnosno istorijsku ličnost knez Vratko Nemanjić, članak treba da se zove Jug Bogdan.

Više osoba sa istim imenom[uredi | uredi izvor]

Ukoliko više osoba ima isto ime, treba kreirati višeznačnu odrednicu, a onda pojedine osobe identifikovati navođenjem dodatnog pojma u zagradi. Na primer Dušan Bogdanović (političar) i Dušan Bogdanović (muzičar). Ukoliko je neka osoba značajnije popularna nego ostale, moguće je najpoznatiju osobu imenovati i bez ikakvog dodatnog pojma. Na primer Boško Buha i Boško Buha (general).

Kod istorijskih ličnosti moguće je uraditi dodatno identifikovanje navođenjem imena dinastije ili navođenjem godina rođenja i smrti u zagradama.

Izuzeci[uredi | uredi izvor]

Nastavak stranice razmatra članke o osobama kod kojih obrazac nije primenljiv ili se iz nekog razloga ne poštuje.

Vladari i dinastije[uredi | uredi izvor]

Članci o vladarima se uglavnom imenuju u sledećem obliku:

<Ime> <Broj> <Dinastija> (npr: Mihajlo VIII Paleolog, Petar I Karađorđević)

Takođe, mogu da postoje izuzeci kao Petar Veliki, Ivan Grozni i sl., ako su ti nazivi već ustaljeni.

Članci o vladarima ili članovima dinastija mogu se imenovati i na osnovu njihovih dinastičkih propisa (npr. Elizabeta II, Nikolaj I Pavlovič, princ Filip, vojvoda od Edinburga, princ Majkl od Kenta, Mihail Aleksandrovič, princ Henri od Velsa).

Verski poglavari[uredi | uredi izvor]

Članci o pojedincima sa najvišim crkvenim zvanjima (episkop, mitropolit, arhiepiskop ili patrijarh) će u naslovu sadržati titulu i crkveno ime. Naslovi članaka o drugim crkvenim zvanjima (đakon, protojerej, iguman) će takođe sadržati crkveni rang, crkveno ime ali će se u zagradi biti navedeno i njihovo prezime. Time se uklanja mogućnost preklapanja odnosno potencijalne konfuzije.

Sveci[uredi | uredi izvor]

Sveci svih religija se uglavnom pišu imenom i mestom (npr. Marija Egipćanka, Toma Akvinski, Nil Sorski, Prohor Pčinjski) ili imenom i nadimkom (npr. Jakov Posnik, Alimpije Stolpnik, Antonije Veliki). Takođe se pišu i imenom i prezimenom, što je uobičajenije kod novijih svetaca (npr. Alojzije Stepinac, Nikolaj Velimirović, Justin Popović). Izuzetno, naziv članka sadrži i titulu, ukoliko je taj naziv opšteprihvaćen (npr. Sveti Đorđe, Sveti Nikola).