Bulgur

С Википедије, слободне енциклопедије
Пређи на навигацију Пређи на претрагу

Bulgur (Arapski: برغل‎ bourghoul) je hrana od žitarica napravljena od usitnjenih, prokuvanih zrna različitih vrsta pšenice, najčešće durum (čvrste) pšenice. Porijeklo joj sa srednjeg istoka.[1]

Karakteristike[уреди | уреди извор]

Bulgur ljudi često miješaju sa tzv. "polomljenom" (usitnjenom) pšenicom, a to su zdrobljena zrna od pšenice koja za razliku kod bulgura nisu prokuvavana. Bulgur je uobičajan sastojak koji se koristi u kuhinjama Srednjeg Istoka i na Mediteranu.

Ima lagan, orašasti ukus.

Bulgur se razlikije u zavisnosti od raspona mljevenja. Moze da bude lakše mljeven, srednje i extra samljeven. Najkvalitetniji bulgur je samljeven do jednolike veličine čestice.

Bulgur je priznat kao cijelo zrno od strane Americkog odjeljenja za agrokulturu.

Korišćenje u kuhinji[уреди | уреди извор]

Bulgur

Bulgur ne zahtjeva kuvanje, iako se može uvrstiti u kuvana jela; natapanje u vodi je sve što je potrebno.

Grubi bulgur koristi se za pravljenje lonaca, dok se srednje i fino zrno koriste za žitarice za doručak, salate kao što su kısır, pilav, hljeb, kao i za desertne pudinge poput kheer- a.

Bulgur kaša je slična frumentiju, puknutom pšeničnom kašom koja je bila osnova srednjovekovne kuhinje.

U hljebu se dodaje komponenta od cijelog zrna. Glavni je sastojak kibe i natopljen ali ne kuvan, u salati od tabbula. Često se koristi tamo gde se može koristiti pirinač ili kuskus. U indijskoj i pakistanskoj kuhinji, bulgur se često koristi kao žitarica za pravljenje kaše sa mlijekom i šećerom ili kao kisela kaša sa povrćem i začinima.

Može se koristiti i kao dodatak drugim jelima na isti način kao testenina ili pirinač; greškom ga nekad ljudi pomješaju misleći da je isto kao riža jer ima sličan izgled, mada je tekstura drugačija.

Armenci pripremaju bulgur kao pilaf u pilećim zalihama, sa ili bez rezanaca, ili kuvano sa paradajzom, lukom, začinskim biljem i crvenom paprikom.

Fino mljevenje koristi se za pravljenje eeka, bulgur salate slične tabbulama, koja se priprema sa sosom od paradajza, svježim paradajzom, krastavcima, peršunom, maslinovim uljem i ostalim sastojcima za salatu po sopstvenom ukusu.

Melasa od šargarepe, koja je i kisela i slatka,najčešće se koristi umjesto limunovog soka kako bi okusu dodala oporost (kiselost).

Na Kipru je poznato pod nazivom "pourkouri" i koristi se za izradu ""κούπες" (koja se na kiparskom turskom jeziku naziva i bulgur koftesi), raznih vrsta kibe. [2]

Njegova kora obično se sastoji od bulgur pšenice, brašna, ulja, soli i jaja, a zatim se puni mlevenim mesom (govedina i / ili svinjetina), lukom, peršunom i začinima. Tu je i vegetarijanski "κούπες" gdje se zamenjuje mljeveno meso sjeckanim pečurkama.

Verzija bulgura u Saudijskoj Arabiji, popularna u Nejd-u i Al-Hasi, poznata je pod nazivom jarish.

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Bulgur (на језику: енглески), 2019-10-26, Приступљено 2019-12-27 
  2. ^ „Bulgur - žitarica za dobro zdravlje”. www.zdravasrbija.com. Приступљено 2019-12-27. 

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]