Higijena zemljišta

С Википедије, слободне енциклопедије

Higijena zemljišta je deo komunalne higijene koji proučava međupovezanost čoveka i zemljišta. Zemljište predstavlja površinski sloj Zemljine kore. On je složen biohemijski kompleks organskih i neorganskih jedinjenja nastao delovanjem geoloških, hemijskih i bioloških faktora. Površinsko zemljište je ogromna laboratorija u kojoj se neprekidno odvijaju najrazličitiji procesi raspadanja materijala.Formiranje zemljišta je geobiološki proces i počinje sa pojavom živih organizama. Na njega utiču mikroorganizmi, klima i reljef.[1]

Uređeno zemljište(Crvenica)
Zagađen tip zemljišta

Značaj zemljišta[уреди | уреди извор]

Postoje tri značaja zemljišta:

  • Klimatski
  • Higijensko-sanitarni
  • Epidemiološki.

Klimatski značaj zemljišta[уреди | уреди извор]

Klimatski značaj zemljišta je njegovo upijanje i odbijanje Sunčevih zraka i pretvaranje u toplotnu energiju koja zagreva ili hladi vazduh okoline.Kada je temperatura zemljišta viša od temperature okolnog vazduha, onda ono zračenjem(radijacijom) i strujanjem(konvekcijom) zagreva vazduh okoline. Proces je obrnut kada je temperatura zemljišta niža od temperature okolnog vazduha. Kamenito,porozno i rastresito zemljište sa većim sadržajem vazduha(pesak) se brzo zagreva danju i zračenjem primljenu toplotnu energiju brzo vraća u okolinu noću.Zemljište sa velikim sadržajem vode(treset) se sporo i malo zagreva, a mnogo toplote gubi na isparavanje te snižava temperaturu vazduha okoline. Mrka zemljišta(humus) se sporije i jače zagrevaju od svetlijih(pesak).Ogolelo zemljište je toplije leti i hladnije zimi od zemljišta prekrivenog vegetacijom.[2]

Higijensko-sanitarni značaj zemljišta[уреди | уреди извор]

Higijensko-sanitarni značaj zemljišta je u njegovoj sposobnosti da uklanja organske materije koje u njega dospevaju.Od higijenskog sanitarnog značaja su:

  • Topografski uslovi zemljišta
  • Sklop terena
  • Mehanička struktura
  • Fizička svojstva
  • Hemijski sastav

Epidemiološki značaj zemljišta[уреди | уреди извор]

Epidemiološki značaj zemljišta je u prisustvu zagađujućih supstancija(pesticidi,toksični metali itd.), mikroorganizama(bakterije,paraziti) i prisustvo ili odsustvo neophodnih hemijskih elemenata(jod,fluor,selen,bakar,mangan,gvožđe itd.)

Karakteristike zdravog i nezdravog zemljišta[уреди | уреди извор]

Zdravo je zemljište u koje lako prodire vazduh i voda , a podzemne vode su ispod 2metra. Kamenita,šljunkovita i peskovita zemljišta su zdrava zemljišta. Nezdravo je zemljište vlažno,u blizini niskih i plavnih obala reka , ono koje je služilo za ukopavanje smeća , leševa i drugih organskih materija pre isteka vremena potrebnog za mineralizaciju.

Literatura[уреди | уреди извор]

  • Novica V. Vučić, Vojislav Marić (1992):Higijena zemljišta

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ [„Higijena zemljista - Documents[[Категорија:Ботовски наслови]]”. Архивирано из оригинала 09. 07. 2017. г. Приступљено 30. 12. 2015.  Сукоб URL—викивеза (помоћ) Higijena zemljista - Documents]
  2. ^ http://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/praktikum%201.pdf