Milan Milišić

С Википедије, слободне енциклопедије
Milan Milišić
Fotografija Milana Milišića
Лични подаци
Датум рођења(1941-07-06)6. јул 1941.
Место рођењаDubrovnik, NDH
Датум смрти5. октобар 1991.(1991-10-05) (50 год.)
Место смртиDubrovnik, Hrvatska
ОбразовањеUniverzitet u Beogradu

Milan Milišić (Dubrovnik, 6. jul 1941 — Dubrovnik, 5. oktobar 1991) bio je srpski pjesnik, pisac, prevodilac i univerzitetski predavač iz Dubrovnika. Pisao je književnost za djecu, poeziju, romane, putopise, eseje, drame i prevodio svjetske klasike sa engleskog jezika.

Biografija[уреди | уреди извор]

Rođen je u srpskoj porodici[1] porijeklom iz Trebinja.

Školovao se u Dubrovniku i Beogradu, gdje je na Filološkom fakultetu završio studije svjetske književnosti. Završava fakultet 1967. i seli se u London, gdje živi do 1970. kada se vraća u rodni Dubrovnik.

Godine 1986. je bio gostujući predavač na Univezitetu NYU (New York University)[2] a 1990. kao Fullbajtov stipendista boravi na Univerzitetu Amherst (University of Massachusetts Amherst) u SAD-u.

Prevodio je s engleskog jezika. Između ostalih preveo je Tolkienovo djelo Hobit[3] (zajedno sa svojom prvom suprugom Mary Martin), pjesme Robert Frosta i neke od drama Harold Pintera[4].

Godine 1975. Dubrovačko pozorište Marin Držić izvodi Milišićevu dramu Lov na bljedolikog u režiji Ivice Kunčevića. Uređivao je omladinski list Laus i časopis Dubrovnik i od 1987. radio kao pozorišni dramaturg.

Dubrovački omladinski list Laus objavio je 1984. Milišićev tekst Život za slobodu za koji ga je dubrovački SUBNOR optužio za napad na tekovine socijalizma i NOR-a. "Općinsko javno tužilaštvo u Dubrovniku, svojim aktom Kt – 31/83 od 18. veljače 1983. godine, podiglo je optužni prijedlog protiv Milana Milišića zbog krivičnog djela širenje lažnih vijesti iz članka 197 stav l KZ SRH. Na osnovi tog optužnog prijedloga 13. svibnja 1983. godine održano je suđenje Milanu Milišiću pred vijećem Općinskog suda u Dubrovniku i istog dana donesena je i objavljena presuda K – 62/83 – 14, kojom je Milišić proglašen krivim za krivično djelo širenja lažnih vjesti iz članka 197 stav l KZ SRH, pa mu je izrečena uvjetna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 7 mjeseci, s tim da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljeni ne počini novo krivično djelo u roku od tri godine."[5][6]

Tokom borbi za Dubrovnik 1991. godine, granata je pala na njegov stan i tada je Milan Milišić poginuo.[7]

Nasljeđе[уреди | уреди извор]

O njegovom životu, smrti i književnom djelu napisan je veći broj tekstova u BiH, Srbiji i Hrvatskoj. O Milišiću su pisali Tonko Maroević[8], Miljenko Jergović[9] Mario Kopić,[10], Vojo Šindolić,[11], Predrag Čudić i mnogi drugi. [12][13] [14]

Godine 2011. scenskim recitalom Ljubičasti Stradun[15] je dubrovački Studentski teatar Lero[16] obilježio 70. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu smrti Milana Milišića. Istim povodom je u Art Radionici Lazareti održana izložba novinarskog i publicističkog rada Milana Milišića.[17] Iste 2011. godine IK Geopoetika iz Beograda prvi put objavljuje Milišićev nedovršeni roman Oficirova kći.[18]

Studentski teatar „Lero” na 63. Dubrovačkim ljetnim igarama 2012. godine premijerno prikazuje predstavu Mjesečina za Lady Macbeth u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, a prema fragmentima iz književnih radova Milana Milišića.[19][20] [21]

Pozorište „Marin Držić” u Dubrovniku 2015. godine premijerno izvodi poemu Milana Milišića Kad' je Bog stvarao Dubrovnik.[22][5][23]

Godine 2020. sklopu 71. Dubrovačkih ljetnih igara izvedena je peripatetička predstava koja se sadržajno temelji na poeziji dubrovačkih pjesnika, a u režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović. Naziv predstave Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa preuzet je dijelom od Milišića ('Dubrovačka zrcala' urednički je naslov knjige njegovih postumno izdanih eseja (Geopoetika, Beograd, 2007).[24][25]

Godine 2020. U izdanju Društva dubrovačkih pisaca Mario Kopić i Vedran Salvia objavljuju opsežnu zbirku polemičnih tekstova o dubrovačkoj kulturi posvećenu Milanu Milišiću.[26]

Na tridesetu godišnjicu Milišićeve smrti grad Dubrovnik je 2021. postavio spomen-ploču u Župskoj ulici broj 5, gdje je Milišić živio i poginuo.[27][28]

Djela[уреди | уреди извор]

  • Volele su me dve sestre, skupa (Vidici, Beograd, 1970)
  • Koga nema (Prosveta, Beograd, 1972)
  • Hobit (prijevod, 1975)
  • Zgrad (Rad-Narodna knjiga-BIGZ, Beograd, 1977)
  • Having a Good Time (Narodna knjiga, Beograd, 1981)
  • Mačka na smeću (BIGZ, Beograd, 1984)
  • Tumaralo (Dubrovnik, Dubrovnik, 1985)
  • Vrt bez dobi (KPZ, Dubrovnik, 1986)
  • Volile su me dvije sestre skupa (Svjetlost, Sarajevo, 1989)
Postumno objavljeno
  • Stains (Zagreb-Dubrovnik, 1993)
  • Treperenje (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994)
  • Nastrana vrana (SIC, Beograd, 1995)
  • Robert Frost, Izabrane pjesme (prijevod 1996)
  • Stvaranje Dubrovnika (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996)
  • Treperenje (Stubovi kulture, Beograd, 1997)
  • Mrtvo zvono (Feral Tribune, Split, 1997)
  • Otoci (Durieudž, Zagreb, 1997)
  • Putopisi (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997)
  • Fleka, e (Meandar, Zagreb, 2001)
  • Hommage Milišiću, autor Jelena Trpković; et al (LIR BG, Beograd, 2005)
  • Dubrovačka zrcala, (Geopoetika, Beograd, 2007)
  • Bog i Marin (Dom Marina Držića, Dubrovnik, 2008)
  • Oficirova kći (Geopoetika, Beograd, 2011)[29]
  • Sabrana poezija (Kulturni centar Novog Sada, 2016)[30]

Референце[уреди | уреди извор]

  1. ^ online, Monitor. „DVADESET TREĆA GODIŠNJICA AGRESIJE NA DUBROVNIK: Decenije ćutanja i poricanja” (на језику: бошњачки). Приступљено 2021-10-31. 
  2. ^ „Iz inata”. Peščanik (на језику: енглески). 2015-10-04. Приступљено 2021-10-31. 
  3. ^ http://ehive.com/account/3437/object/2862/Hobit_%5BHobbit_The%5D
  4. ^ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1536
  5. ^ а б https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf
  6. ^ Večernji list, Dubrovački Srbin Milan Milišić prva je civilna žrtva u rodnom gradu, objavljeno 22. studenoga 2019., pristupljeno 5. listopada 2021.
  7. ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „30 година од смрти Милана Милишића: Не сметати животу пред собом”. www.rts.rs. Приступљено 2021-10-31. 
  8. ^ http://www.matica.hr/kolo/285/Blistava%20%C5%BEila%20iz%20guste%20ruda%C4%8De/
  9. ^ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/pjesnik-koji-se-nasmrt-pomokrio/
  10. ^ http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=48753#.X5QGF4gzZPY
  11. ^ http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/
  12. ^ http://www.matica.hr/kolo/285/r/Milisic/
  13. ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 19. 12. 2013. г. Приступљено 10. 10. 2013. 
  14. ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 10. 6. 2015. г. Приступљено 10. 10. 2013. 
  15. ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 10. 6. 2015. г. Приступљено 10. 10. 2013. 
  16. ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 10. 6. 2015. г. Приступљено 10. 10. 2013. 
  17. ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 30. 10. 2011. г. Приступљено 20. 10. 2013. 
  18. ^ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/milan-milisic-jedna-mladost-u-dubrovniku/
  19. ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 20. 10. 2013. г. Приступљено 10. 10. 2013. 
  20. ^ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1592
  21. ^ http://dubrovacki.hr/clanak/41115/premijerna-izvedba-mjesecina-za-lady-macbeth
  22. ^ https://www.teatar.hr/182794/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
  23. ^ https://kmd.hr/predstave/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
  24. ^ https://www.tportal.hr/kultura/clanak/na-tri-lokacije-u-povijesnoj-jezgri-dubrovnika-odrzana-premijera-predstave-dubrovacka-zrcala-foto-20200728
  25. ^ https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840
  26. ^ Dubrovački vjesnik, Protiv samorazumljivosti, Vedran Salvia i Mario Kopić objavili zbirku polemičnih tekstova posvećenu velikom Milanu Milišiću, objavljeno 22. lipnja 2020., pristupljeno 5. listopada 2021.
  27. ^ Dubrovački vjesnik, Foto/ U Župskoj ulici otkrivena Spomen ploča Milanu Milišiću: Grad je izgubio pjesnika, ali ne i njegove stihove, objavljeno i pristupljeno 5. listopada 2021.
  28. ^ Dubrovački vjesnik, Održan prigodni program "Hommage à Milan Milišić" Surađivao je sa smrću kao nijedan naš pjesnik, objavljeno i pristupljeno 5. listopada 2021.
  29. ^ „„Oficirova kći“ Milana Milišića - Kultura - Dnevni list Danas” (на језику: српски). Приступљено 2021-10-31. 
  30. ^ „КЊИЖЕВНО ЗАВЕШТАЊЕ (Милан Милишић: Сабрана поезија I, Нови Сад: КЦНС, 2016 [i. e.] 2017)”. Polja (на језику: српски). Приступљено 2021-10-31. 
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Milišić&oldid=26191201”