Tomsonov model atoma

Из Википедије, слободне енциклопедије
Tomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama.

Tomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama je prvi pokušaj da se napravi model atoma, a postulirao ga je Džozef DŽon Tomson 1903.[1]

Početkom 20. veka naučnici su spoznali da iz atoma potiču elektroni, alfa-čestice, pa i svetlost ili fotoni, pa se došlo do uverenja da atomi imaju složenu građu. Otuda je došla misao da je potrebno da se izgled građe atoma prikaže slikovito ili da se postavi model atoma.

Prema Tomsonovom viđenju o građi atoma, atom je pozitivno naelektrisana kuglica, poluprečnika oko 10-10 metara, s ravnomerno raspoređenim električnim nabojem, u kojoj se nalaze negativno naelektrisani elektroni, koji imaju neutralan učinak na prostorni pozitivni naboj te kuglice. Pretpostavljalo se da u tom modelu atoma, elektroni osciluju oko svojih ravnotežnih položaja, a prema klasičnoj elektrodinamici, elektroni koji se kreću ubrzano, zrače elektromagnetske valove. Tomsonov model atoma je prestavljao atom kao harmonijski oscilator.[2]

Raderfordov model atoma[уреди]

Tomsonov model atoma je bio na snazi sve dok na snazi sve dok Ernest Raderford, zajedno s Hansom Gejgerom i Ernestom Marsdenom, nije izveo eksperiment s alfa-česticama i zlatnim listićem 1909. i postavio teoriju za Raderfordovo raspršenje, na osnovu koje je dokazano postojanje atomskog jezgra. Pošto je Radeford izračunao da je poluprečnik atomskog jezgra oko 10 000 puta manji od poluprečnika atoma, on je zaključio da atomi nisu loptice s ravnomernom gustinom, već da imaju izuzetno veliku šupljikavu građu.[3][4]

Raderfordov model atoma ili planetarni model atoma je model atoma prema kojem atom svakog hemijskog elementa u neutralnom stanju se sastoji od električno pozitivne atomske jezgre, u kojoj je skoncentrirana gotova sva masa atoma i određenog broja elektrona, koji se okreću oko atomskog jezgra i čine omotač atoma. Ukupni negativni električni naboj elektrona jednak je pozitivnom električnom naboju atomskog jezgra i zato je atom prema okolini neutralan.[5]

Izvori[уреди]

  1. [1] "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.
  2. G. J. Stoney: "Of the "Electron" or Atom of Electricity", [2], journal=Philosophical Magazine, 1984.
  3. Joseph A. Angelo: "Nuclear Technology", publisher=Greenwood Publishing, 2004.
  4. Akhlesh Lakhtakia: "Models and Modelers of Hydrogen", publisher=World Scientific, 1996.
  5. [3] "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.