Jablanica (Hercegovačko-neretvanski kanton)

Koordinate: 43° 39′ 40″ S; 17° 45′ 36″ I / 43.661095° S; 17.759867° I / 43.661095; 17.759867
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jablanica
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
KantonHercegovačko-neretvanski kanton
OpštinaJablanica
Stanovništvo
 — 2013.Pad 4.057
Geografske karakteristike
Koordinate43° 39′ 40″ S; 17° 45′ 36″ I / 43.661095° S; 17.759867° I / 43.661095; 17.759867
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Jablanica na karti Bosne i Hercegovine
Jablanica
Jablanica
Jablanica na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj88420
Pozivni broj036
Veb-sajtwww.jablanica.ba

Jablanica je gradsko naselje u Bosni i Hercegovini, u opštini Jablanica, koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mestu Jablanica popisano je 4.057 lica.[1] Ovde se nalazi hram Sv. Proroka Zaharija i Pravedne Jelisavete.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nastalo je u proširenju doline rijeke Neretve, južno od (nekadašnjeg) ušća Rame i klisure koju je usjekla Neretva između planina Tovarnice (888 m) i Čarskog vrha (828 m). Leži na željezničkoj pruzi SarajevoPloče i na raskrsnici puteva za Sarajevo, Mostar i Prozor. Od Mostara je udanjena 48 km, Konjica 21 km, Sarajeva 81 km i Prozora 32 km.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na području Jablanice vođene su borbe tokom Četvrte neprijateljske ofanzive u Drugom svjetskom ratu 1943. Tu je Vrhovni štab sa vojskom i ranjenicima prešao preko Neretve. Da bi se sačuvala uspomena na ovaj istorijski događaj otvoren je 1978 Spomen-muzej.

Posle Drugog svjetskog rata cijela je opština ostvarila krupne privredne rezultate. Izgrađene su HE Jablanica (1955) i HE rama (1968). Modernizovani su pogoni industrije granita (jablanički gabro) i podignuta fabrika kaveza sa valjčane ležajeve (UNIS).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Jablanica
2013.[2]1991.1981.[3]1971.[4]
Ukupno4 057 (100,0%)4 457 (100,0%)3 484 (100,0%)2 537 (100,0%)
Bošnjaci3 752 (92,48%)2 874 (64,48%)11 839 (52,78%)11 389 (54,75%)1
Hrvati99 (2,440%)746 (16,74%)617 (17,71%)611 (24,08%)
Neizjašnjeni66 (1,627%)
Srbi56 (1,380%)204 (4,577%)171 (4,908%)268 (10,56%)
Bosanci i Hercegovci28 (0,690%)
Romi14 (0,345%)111 (3,186%)103 (4,060%)
Bosanci13 (0,320%)
Ostali12 (0,296%)178 (3,994%)24 (0,689%)20 (0,788%)
Muslimani9 (0,222%)
Jugosloveni2 (0,049%)455 (10,21%)702 (20,15%)112 (4,415%)
Crnogorci2 (0,049%)11 (0,316%)27 (1,064%)
Nepoznato2 (0,049%)
Slovenci1 (0,025%)2 (0,057%)6 (0,236%)
Albanci1 (0,025%)5 (0,144%)
Makedonci2 (0,057%)1 (0,039%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Napomene[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]