Džordž Atvud

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Džordž Atvud
Lični podaci
Datum rođenja(1745-10-15)15. oktobar 1745.
Mesto rođenjaVestminster, Britanska imperija
Datum smrti11. jul 1807.(1807-07-11) (61 god.)
Mesto smrtiLondon,
DržavljanstvoUjedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske
ObrazovanjeTriniti koledž (Kembridž), Vestminsterska škola
Naučni rad
Polje
InstitucijaUniverzitet u Kembridžu
Nagradečlan Kraljevskog društva, Koplijeva medalja (1796)

Džordž Atvud (FRS) (oktobar 1745 – 11. jul 1807) bio je engleski matematičar koji je izumeo Atvudovu mašinu za ilustrovanje efekata Njutnovih zakona kretanja. Bio je i poznati šahista čija je veština zapisivanja mnogobrojnih svojih i tuđih šahovskih partija, uključujući partije vodećeg majstora tog vremena Fransoe-Andrea Filidora, ostavila dragocene istorijske izvore za buduće generacije.

Atvud je rođen u Vestminsteru; datum rođenja nije poznat, ali je verovatno neposredno pre njegovog krštenja 15. oktobra 1745. Pohađao je Vestminstersku školu, a 1765. godine primljen je na Triniti koledž, Kembridž. [1] Diplomirao je 1769. godine, sa činom trećeg spornika i dodeljenom prvom Smitovom nagradom u istoriji. Kasnije je postao saradnik i tutor koledža. Izabran je za člana Kraljevskog društva u Londonu 1776. godine.

Napustio je Kembridž 1784. i ubrzo nakon toga dobio od Vilijama Pita Mlađeg položaj carinskog inspektora patenta koji je zahtevao samo malo prisustvo, što mu je omogućilo da značajan deo svog vremena posveti matematici i fizici.

Atvud je umro neoženjen u Vestminsteru u 61. godini i tamo je sahranjen u Crkvi svete Margarete. Preko jednog veka, lunarni krater preimenovan je u Atvud u njegovu čast.

Odabrana dela[uredi | uredi izvor]

Italijanski prevod Opisa eksperimenata, namenjenih ilustraciji kursa predavanja o principima prirodne filozofije, 1781.

Objavljena dela Atvuda, osim radova koji su doprineli Filozofskim transakcijama, za jedan od kojih mu je dodeljena Koplijeva medalja, su sledeća:

  • Opis eksperimenata, namenjenih ilustraciji skupine predavanja o principima prirodne filozofije (na italijanskom jeziku), 1781.
  • Analiza skupine predavanja o principima prirodne filozofije (Kembridž, 1784).
  • Traktat o pravolinijskom kretanju i rotaciji tela (Kembridž, 1784), koji sadrži zanimljive eksperimente, pomoću kojih se mehaničke istine mogu okularno izložiti i demonstrirati, i opisuje mašinu, od tada nazvanu po Atvudu, za eksperimentalnu proveru zakona ubrzanja kretanja.
  • Pregled statuta i uredbi o prestanku postojanja koji su uspostavljeni u Engleskoj od 4. godine kralja Jovana, 1202., do 37. njegovog sadašnjeg Veličanstva (London, 1801.), delo nekih istorijskih istraživanja.
  • Disertacija o konstrukciji i svojstvima lúkova (London, 1801).
  • Šahovske partije koje je zabeležio Atvud objavio je nakon Atvudove smrti Džordž Voker u Londonu 1835. godine, pod nazivom Izbor šahovskih igara, koje su zapravo igrali Filidor i njegovi savremenici. Atvud je bio jedan od retkih majstora koji je povremeno mogao da pobedi Verdonija. 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Atwood, George (ATWT765G)”. Kembridž baza podataka alumnista. Univerzitet u Kembridžu. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]