Beljevac
Beljevac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Opština | Mladenovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 150 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 21′ 20″ S; 20° 39′ 31″ I / 44.3555° S; 20.6585° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 162 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Beljevac je naselje u Srbiji u opštini Mladenovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 150 stanovnika.
Beljevac je zaselak sela Markovac kod Mladenovca, nalazi se na 60 kilometara od Beograda prema Topoli.
Po predanju u zaseoku postoji Karađorđev bunar. Povodom 200. godišnjice ustanka meštani ovog zaseoka su uredili teren oko bunara, sa namerom da se tu podigne i manji kompleks sa objektima koji su postojali za života voždovog (koš, ambar, vajat itd).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Stanovnici Beljevca su došli iz okoline Sjenice za vreme Prvog srpskog ustanka. Po predanju, sadašnji stanovnici Beljevca su potomci Šumadinaca koji su posle smrti despota Stefana Lazarevića našli utočište na Durmitoru, a odatle su zbog osvete poturica (uništili su nekoliko sela koja su se poturčila) otišli prema Sjenici. Za vreme bitke za Sjenicu u Prvom srpskom ustanku pomogli su Karađorđu i on ih je ponovo doveo u Šumadiju.
U Prvom sprkom ustanku preci sadašnjih stanovnika Beljevca naseljavaju prvo selo Dubonu, pa potom Jagnjilo, a kasnije se jedan deo naseljava u Beljevcu. U Beljevcu žive sledeće familije: Avramovići, Aleksići, Ratkovići, Radomirovići, Savići, Simići itd.
Po predanju selo je dobilo ime po potoku u kojem su žene belile platno (Beljevčić).
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Beljevac živi 126 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,5 godina (44,3 kod muškaraca i 41,0 kod žena). U naselju ima 43 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,72.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 1 | 0 | ||
80+ | 2 | 3 | ||
75—79 | 3 | 8 | ||
70—74 | 6 | 7 | ||
65—69 | 3 | 6 | ||
60—64 | 3 | 3 | ||
55—59 | 4 | 0 | ||
50—54 | 7 | 7 | ||
45—49 | 7 | 8 | ||
40—44 | 8 | 2 | ||
35—39 | 3 | 6 | ||
30—34 | 2 | 6 | ||
25—29 | 7 | 3 | ||
20—24 | 1 | 7 | ||
15—19 | 4 | 6 | ||
10—14 | 7 | 8 | ||
5—9 | 1 | 2 | ||
0—4 | 1 | 8 | ||
Prosek : | 44,3 | 41,0 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 61 | 13 | 43 | 3 | 2 | 0 |
Ženski | 72 | 13 | 43 | 13 | 3 | 0 |
UKUPNO | 133 | 26 | 86 | 16 | 5 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 40 | 15 | 0 | 0 | 14 |
Ženski | 27 | 16 | 0 | 0 | 7 |
UKUPNO | 67 | 31 | 0 | 0 | 21 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 1 | 0 | 1 | 0 | 5 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 0 | 1 |
UKUPNO | 1 | 0 | 2 | 0 | 6 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 3 | 0 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 0 | 1 |
UKUPNO | 0 | 0 | 4 | 0 | 2 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.