Košava-2

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Košava-2

Školsko trenažna jedrilica Košava 2-S
Školsko trenažna jedrilica Košava 2-S

Opšti podaci
Namena školsko trenažna jedrilica
Posada 2
Poreklo  SFR Jugoslavija
Proizvođač FAJ Jastreb Vršac
Probni let 1976.
Uveden u upotrebu 1976.
Status neaktivan
Prvi operater Vazduhoplovni savez Jugoslavije
Dimenzije
Masa
Pogon
Fizičke osobine
Performanse
Portal Vazduhoplovstvo

Košava-2 je dvoseda jedrilica namenjena za prelaznu obuku jedriličara. Napravljena je od stakloplastike a proizvodila se u FAJ Jastreb iz Vršca.

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Crtež jugoslovenske jedrilice Košava-2

Kada je drvo prestalo da bude osnovni materijal za izgradnju vazduhoplovnih jedrilica a pojavila se stakloplastika, VTC iz Vršca je želeo da našu najuspešniju jedrilicu Košavu napravi od fiberglasa. Zato je 1975. godine angažovan projektant prve Košave inž. Miloš Ilić na projektu koji je nazvan Košava 2.

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Trup jedrilice Košava 2-S zajedno sa vertikalnim stabilizatorom predstavlja celinu i napravljen je od stakloplastike (fiberglasa). Oplata trupa je kombinacija sendviča i laminata od platna. Centralni deo trupa sadrži nosače za sve priključne elemente (krila, stajni trap itd) a vertikalni stabilizator prima horizontalne repne površine. Kabina pilota je smeštena u kljunu jedrilice dovoljno je prostrana da se u njoj nalaze dva pilotska sedišta u tandem rasporedu, jedan iza drugog. Bez problema se u njoj mogu smestiti dva pilota visine do 190 cm i ukupne težine do 190 kg a da peglednost sa oba mesta bude zadovoljavajuća. Jedrilica je opremljena duplim komandama sa istovetnim instrument tablama na kojima se nalaze osnovni pilotski i navigacioni instrumenti. Na poseban zahtev jedrilicu je moguće opremiti i dodatnim uređajima: radio stanicom, GPS-om, kiseoničkim uređajem itd. Poklopci kabine su dvodelni, posebno za učenika i instruktora. Napravljeni su od pleksi stakla i otvaraju se na bočnu stranu. Opremljeni su mehanizmom za lako odbacivanje u slučaju vanredne opasnosti.

Krila su napravljena po sendvič principu, oplata od staklenih vlakana a ispuna PVC pena. Remenjače krila koja su kutijastog oblika su takođe napravljena od stakloplastike kao i oplata krila i čine jedinstvenu celinu. Krilca su vezana za drugu remenjaču pomoću šarki. Veza krilo-trup je izvedena tako da su oba krila direktno spojena preko sistema korena sa glavnim svornjakom a veza sa trupom je ostvarena preko torzionih priključaka. Krila su opremljena aerodinamičkim kočnicama Schempp-Hirth.

Stajni trap jedrilice se sastoji od uvlačećeg gumenog točka sa doboš kočnicom, koji se nalazi ispod kabine pilota i elastične drljače na repu jedrilice.

U slučaju drumskog transporta, demontaža i montaža jedrilice je veoma jednostavna i brzo je moguće obaviti. Zamena oštećenih velikih sklopova je znatno olakšana što je čini lakom za održavanje i u aerodromskim uslovima.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Karakteristike navedene ovde se odnose na jedrilicu Košava-2 a prema izvorima[1]

Finesa 1 : 35 pri brzini 83 km/h
Performanse
  • maksimalna brzina 225 km/h
  • minimalna brzina 67 km/h
  • maks. brzina na vitlu 110 km/h
  • maks. brzina aero vuče 125 km/h
  • minimalno propadanje 0,78 m/s pri brzini 78 km/h
Dimenzije
  • razmah krila 18,00m
  • dužina trupa 8,38m
  • visina jedrilice 1,02m
  • širina trupa 0,6m
  • površina krila 16,85m²
  • vitkost krila 19,25
  • aeroprofil krila
  • maks. opterečenje krila; 33,83kg/m²
Masa
  • sopstvena 350 kg
  • poletna 570 kg
  • vodeni balans; nema

Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]

Namena jedrilice Košava-2 je da osposobi jedriličara za samostalno letenje i ispunjenje uslova za sticanje viših jedriličarskih zvanja. Jedrilica omogućava letenje bez spoljne vidljivosti, visoko letenje na talasima a može da izvodi i osnovne akrobacije.

Sačuvani primerci[uredi | uredi izvor]

Jedrilica Košava-2 bez registarskog broja, Serijski № 1, proizvod FAJ Jastreb Vršac se čuva u depou Muzeja vazduhoplovstva na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu.

Zemlje koje su koristile ovu jedrilicu[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). Kratka istorija vazduhoplovstva u Srbiji (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-1-9. 
  • Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). The Century of Sport Aviation in Serbia (na jeziku: (jezik: engleski)). Beograd: Aerokomunikacije. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]