Pređi na sadržaj

Кукурјак

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kukurjak
Eranthis hyemalis
Eranthis hyemalis (L.) Salisb.
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
E. hyemalis
Binomno ime
Eranthis hyemalis
(L.) Salisb.
Sinonimi[1]
  • Cammarum hyemale (L.) Hill
  • Helleboroides hyemale (L.) Kuntze
  • Helleborus hyemalis L.
  • Koellea hyemalis (L.) Biria
  • Robertia hiemalis (L.) Mérat
  • Koellea hyemalis (L.) Biria
  • Eranthis bulgarica (Stef.) Stef.
  • Eranthis tubergenii Bowles (L.) Biria

Kukurjak ili titra (lat. Eranthis hyemalis) je vrsta koja pripada familiji Ranunculaceae. Rod Eranthis obuhvata 12 vrsta, od kojih samo E. hyemalis raste na teritoriji Evrope. Ostale vrste rastu pretežno na teritoriji centralne i istočne Azije.[2] Ime roda potiče od reči proleće (grč. er) i cvet (grč. anthos).

Opis[uredi | uredi izvor]

Kukurjak je višegodišnja biljka visoka do 15 cm. Stabljika je uspravna, gola, zelena do crvenosmeđa. Na vrhu stabljike se nalaze 3 lista zvezdoliko izdeljena i u sredini sa jednim sedećim cvetom. Prizemni listovi obrazuju se posle cvetanja, sa dugačkom drškom, okruglasto srcoliki, pretasto deljeni na 5 — 7 delova, režnjevi linearni. Listića cvetnog omotača su duguljasto jajasti, najčešće celslog oboda, ređe usečeni, žuti. Krunični listića su preobraženi u peharaste nektarije sa drškom. Prašnika je mnogo i kraći su od listića cvetnog omotača. Tučkova je 4 do 6. Cveta od januara do marta. Oprašuje se entomofilijom i eutogamijom. Plod je smeđ, poprečno irezbaren mešak. U njemu se nalaze smeđa, uglasta semena. Rasejavanje je autohorno i mirmekohorno. Vrsta se razmnožava semenima i iz bočnih pupoljaka na rizomu.[3]

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Areal obuhvata sledeće teritoije: Južne Alpe (Francuska, Italija, Slovenija), Apeninsko poluostrvo (izuzev Kalabrije i Pulje), južni obod Panonske nizije i Balkansko poluostrvo (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Bugarska. U Poljskoj se kukurjak javlja sporadično u zapadnom delu zemlje. U Srbiji vrsta je zabeležena u okolini Bačke Palanke, Zaječara, Niške Banje i Valjeva.[4] [5] [3]

Zaštita i ugroženost vrste u Republici Srbiji[uredi | uredi izvor]

Vrsta je Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, proglašena kao strogo zaštićena na teritoriji Republike Srbije. Subpopulacije ove vrste su veoma malobrojne, ponegde i uništene. Brojnost subpopulacija u Vojvodini se procenjuje na nešto preko 1000 jedinki, dok stanje subpopulacije u šumi Lošinci i u okolini Zaječara nije procenjeno.[4]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Eranthis hyemalis L. Salisb. | Plants of the World Online | Kew Science”. Plants of the World Online (na jeziku: engleski). Pristupljeno 10. 11. 2023. 
  2. ^ „Eranthis Salisb. | Plants of the World Online | Kew Science”. Plants of the World Online (na jeziku: engleski). Pristupljeno 10. 11. 2023. 
  3. ^ a b Sarić, M. (1992). Flora Srbije 1. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti. str. 280-281. 
  4. ^ a b Stevanović, V. (1999). Crvena knjiga flore Srbije 1. Iščezli i krajnje ugroženi taksoni. Beograd: Ministarstvo za životnu sredinu Republike Srbije, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Zavod za zaštitu prirode Republike Srbije. str. 287-289. 
  5. ^ Rysiak, K.; Żuraw, B. (2011). „The biology of flowering of winter aconite (Eranthis hyemalis (L.) Salisb.).”. Acta Agrobotanica. 64(2): 25—32. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Crvena knjiga flore Srbije


Ovaj takson je ubeležen u Crvenu knjigu flore Srbije
usled svoje ugroženosti ili nestanka sa teritorije Srbije.