Librvil
Librvil franc. Libreville | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Gabon |
Pokrajina | Distrikt Librvil |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 797.003 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 0° 14′ S; 9° 16′ I / 0.23° S; 9.27° I |
Aps. visina | 12 m m |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Rose Rapunda (GDP) |
Veb-sajt | |
www |
Librvil (franc. Libreville) je glavni grad i luka Gabona. U njemu živi više od jedne trećine stanovništva Gabona, tačnije 797.003 stanovnika (2012). Librvil je takođe i glavni grad regiona Estuer. Nalazi se na zapadu zemlje, na estuaru reke Gabon koja se uliva u Atlantski okean. Librvil su osnovali Francuzi 1849. i služio im je kao početna tačka za kolonizaciju Gabona. Grad je bio mali grad sve do nezavisnosti 1960. ali je zatim zabeležio značajan razvoj naročito zahvaljujući velikim radovima tokom sedamdesetih godina dvadesetog veka. U gradu se nalazi brodogradilište i kroz njegovu luku prolazi izvoz mangana.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Razni starosedeoci živeli su ili koristili područje koje je sada Librvil pre kolonizacije, uključujući pleme Mpongve.[2] Francuski admiral Luj Edvard Buet-Viljamez je 1839. sklopio trgovinski i zaštitni ugovor sa lokalnim vladarom Mpongva, Antčouom Kome Rapontkombom (Francuzima poznatim kao kralj Denis).[3]
Američki misionari iz Nove Engleske uspostavili su misiju u Baraki, Gabon, na današnjem Librvilu, 1842. Godine 1846, brazilski robovski brod Lelicija, koji je prevozio robove iz Konga, zarobljen je u blizini Loanga od strane francuske mornarice koja je imala zadatak uz doprinose britanskoj blokadi Afrike. Pedeset i dvoje oslobođenih robova preseljeno je na mesto Librvil (francuski „Fritaun“) 1849. godine.[4] Nakon Francuske revolucije 1848. i uspostavljanja Druge francuske republike, bivši robovi su organizovali izbore za izbor vođa novog sela 1849. Bivši rob po imenu Montje je izabran za gradonačelnika Librvila.[5] Librvil je bio administrativni glavni grad francuske kolonije Kongo-Gabon između 1888. i 1904. godine, kada se glavni grad preselio u Brazavil.[6]
Godine 1910, Gabon je postao deo Francuske ekvatorijalne Afrike (Afrique équatoriale française, AEF).[7][8][9] Francuskim kompanijama je bilo dozvoljeno da eksploatišu Srednji Kongo (današnji Kongo-Brazavil). Ubrzo je postala neophodna izgradnja železnice koja bi povezivala Brazavil, kraj rečne plovidbe na reci Kongo i reci Ubangi, sa obalom Atlantika. Kako brzaci onemogućavaju plovidbu rekom Kongo pored Brazavila, a kraj obalske železničke stanice je morao da omogući izgradnju dubokomorske luke, vlasti su odabrale lokaciju Poant Noara umesto Librvila kako je prvobitno bilo predviđeno. Izgradnja železnice Kongo-Okean počela je 1921, a Librvil je nadmašen brzim rastom Poant Noara, dalje niz obalu. Librvil je dobio svoju prvu filijalu banke kada je Banka zapadne Afrike otvorila filijalu 1930. Godine 1940, Librvil je bio centralni fokus Bitke za Gabon kada su snage Slobodne Francuske Šarla de Gola, uz podršku Kraljevske mornarice, krenule da konsoliduju kontrolu nad francuskom Ekvatorijalnom Afrikom.[10]
Sa nacionalnom nezavisnošću na vidiku, Leon Mba je pobedio na prvim slobodnim izborima za gradonačelnika u Librvilu 1956. godine.[11] Mba je kasnije bio prvi predsednik nezavisnog Gabona. Stanovništvo grada je brojalo samo 32.000 u vreme sticanja nezavisnosti, ali je nakon toga brzo raslo. Sada u njemu živi jedna trećina nacionalnog stanovništva.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Od severa ka jugu, glavni delovi grada su stambena oblast Bateri IV, Kartjer Luj (poznata po noćnom životu), Mont-Buet i Nombakele (prometna komercijalna područja), Glas (prvo evropsko naselje u Gabonu), Oloumi (a glavna industrijska zona) i Lalala, stambeno područje. Gradska luka i železnička stanica na Trasgabonskoj železničkoj liniji do Fransvila leže u Ovendu, južno od glavne naseljene oblasti. U unutrašnjosti ovih okruga leže siromašnija stambena područja. Severozapadno od Ekvatorijalne Gvineje je mesto gde se grad nalazi, označavajući grad kao deo severozapadnog Gabona. Što se tiče okolnih granica zemlje, na severu je Kamerun, na istoku Kongo, a na jugoistoku Demokratska Republika Kongo. Grad se nalazi na obalama južnog Atlantskog okeana, koji je na zapadnoj obali zemlje. Pored toga, u pogledu vodene geografije, reka Komo prolazi kroz grad i uliva se u okean. Reka Komo takođe predstavlja potencijalni hidroelektrični izvor energije za grad koji bi mogao da generiše dodatne količine energije i struje. Nekoliko gradskih četvrti pruža različite i odvojene pogodnosti širom grada. U pogledu noćnog života, sektor Kartjer Luj je najpoznatiji. Jedna od zonskih svojstava obuhvata obalu, što u velikoj meri utiče na moguće aktivnosti dostupne u toj oblasti. Komercijalne oblasti u Librvilu smeštene su u okruzima Mont-Buet i Nombakele, u kojima se nalazi nekoliko trgovačkih centara. Oloumi sadrži veći deo gradske industrije, integrišući proizvodnju odvojeno od okruga koji se fokusiraju na druge aspekte. Konačno, Lalala i Bateri IV su stambeni sektori, gde obitava veliki deo stanovništva.[12]
Klima[uredi | uredi izvor]
Librvil karakteriše tropska monsunska klima (Am) sa dugom vlažnom sezonom i kratkom sušnom sezonom. Vlažna sezona u gradu traje oko devet meseci (od septembra do maja), sa velikom količinom kiše koja pada tokom ovih meseci. Njegova sušna sezona traje od juna do avgusta, a uzrokovana je hladnom bengvelskom strujom koja dostiže svoj najseverniji obim i potiskuje padavine. Uprkos nedostatku kiše, Librvil ostaje veoma oblačan u ovo doba godine.
Kao što je uobičajeno u mnogim gradovima sa ovom klimom, prosečne temperature ostaju relativno konstantne tokom cele godine, sa prosečnim visokim temperaturama oko 29 °C (84 °F).
Klima Librvila (1961–1990) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Maksimum, °C (°F) | 29,5 (85,1) |
30,0 (86) |
30,2 (86,4) |
30,1 (86,2) |
29,4 (84,9) |
27,6 (81,7) |
26,4 (79,5) |
26,8 (80,2) |
27,5 (81,5) |
28,0 (82,4) |
28,4 (83,1) |
29,0 (84,2) |
28,6 (83,5) |
Prosek, °C (°F) | 26,8 (80,2) |
27,0 (80,6) |
27,1 (80,8) |
26,6 (79,9) |
26,7 (80,1) |
25,4 (77,7) |
24,3 (75,7) |
24,3 (75,7) |
25,4 (77,7) |
25,7 (78,3) |
25,9 (78,6) |
26,2 (79,2) |
25,9 (78,6) |
Minimum, °C (°F) | 24,1 (75,4) |
24,0 (75,2) |
23,9 (75) |
23,1 (73,6) |
24,0 (75,2) |
23,2 (73,8) |
22,1 (71,8) |
21,8 (71,2) |
23,2 (73,8) |
23,4 (74,1) |
23,4 (74,1) |
23,4 (74,1) |
23,3 (73,9) |
Količina kiše, mm (in) | 250,3 (9,854) |
243,1 (9,571) |
363,2 (14,299) |
339,0 (13,346) |
247,3 (9,736) |
54,1 (2,13) |
6,6 (0,26) |
13,7 (0,539) |
104,0 (4,094) |
427,2 (16,819) |
490,0 (19,291) |
303,2 (11,937) |
2.841,7 (111,878) |
Dani sa kišom | 17,9 | 14,8 | 19,5 | 19,2 | 16,0 | 3,7 | 1,7 | 4,9 | 14,5 | 25,0 | 22,6 | 17,6 | 177,4 |
Relativna vlažnost, % | 86 | 84 | 84 | 84 | 84 | 81 | 81 | 81 | 84 | 87 | 87 | 86 | 84 |
Sunčani sati — mesečni prosek | 175,2 | 176,8 | 176,9 | 176,8 | 159,5 | 130,6 | 119,2 | 90,4 | 95,9 | 112,9 | 134,6 | 167,8 | 1.716,6 |
Izvor: NOAA[13] |
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Godina |
---|
Stanovništvo |
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „GeoHive – Gabon”. 2015-10-22. Arhivirano iz originala 6. 9. 2011. g.
- ^ Eric Young, "Mpongwe," in Encyclopedia of Africa, Volume 1 (Oxford University Press, 2010), 195.
- ^ „Gabon”. The Lion King Magazine. 2017. str. 26. Pristupljeno 12. 10. 2022.
- ^ Britannica, Libreville, britannica.com, USA, accessed on June 30, 2019
- ^ „Historique de la Ville”. Mairie de Libreville. 13. 11. 2012. Pristupljeno 12. 10. 2022.
- ^ „Historique de la Ville”. Mairie de Libreville. 13. 11. 2012. Pristupljeno 12. 10. 2022.
- ^ Nossiter, Adam (2014-01-10). „Colonial Ghosts Continue to Haunt France”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2023-02-03.
- ^ Ansprenger, Franz (1989). The Dissolution of the Colonial Empires. London: Routledge. str. 103. ISBN 9780415031431.
- ^ Bazenguissa-Ganga, Rémy (1997). Les voies du politique au Congo: essai de sociologie historique (na jeziku: francuski). Paris: Karthala. str. 29. ISBN 9782865377398.
- ^ Roman Adrian Cybriwsky, Capital Cities around the World: An Encyclopedia of Geography, History, and Culture, ABC-CLIO, USA, 2013, p. 154
- ^ Zuber, David (31. 3. 2022). „LÉON M'BA (1902-1967)”. Pristupljeno 12. 10. 2022.
- ^ „Libreville Geography – Information, climate and weather in Libreville”. libreville.com.
- ^ „Libreville Climate Normals 1961–1990”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 10. 9. 2015.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Henry H. Bucher Jr. (1979). „Liberty and Labor: The Origins of Libreville Reconsidered”. Bulletin de l'Institut fondamental d'Afrique noire. 41.
- François Ngolet (2005). „Libreville”. Ur.: Kevin Shillington. Encyclopedia of African History. Fitzroy Dearborn. str. 828—829. ISBN 978-1-57958-245-6.
- Hugues Steve Ndinga-Koumba Binza (2006). „Demographic profiles of Libreville and Lome”. Ur.: S.B. Bekker; Anne Leildé. Reflections on Identity in Four African Cities. South Africa: African Minds. ISBN 978-1-920051-40-2.
- Peter P. Hinks; John R. McKivigan, ur. (2007). „Libreville”. Encyclopedia of Antislavery and Abolition. Greenwood. str. 432+. ISBN 978-0-313-33144-2.
- Eric Young (2010). „Libreville, Gabon”. Ur.: Kwame Anthony Appiah; Henry Louis Gates. Encyclopedia of Africa. Oxford University Press. str. 51+. ISBN 9780195337709.
- Guy Lasserre (1956). „Le paysage urbain des Librevilles noires”. Cahiers d'Outre-Mer (na jeziku: francuski). 9 — preko Persee.fr.
- François Villien (1984). „Les consommations d'énergie à Libreville” [Consumption of energy in Libreville]. Cahiers d'Outre-Mer (na jeziku: francuski). 37 — preko Persee.fr.
- Rano-Michel Nguema (2005). „Développement de la ville, découpage et appropriation des territoires urbains au Gabon: le cas de Libreville”. Belgeo (na jeziku: francuski). 4 (4): 481—498. doi:10.4000/belgeo.12167 — preko Revues.org.
- Anicet Mboumba (2013). „La difficile mutation du gouvernement urbain au Gabon: jeux d'acteurs dans la gestion des déchets à Libreville” [Problem of urbanization in Gabon]. Cahiers d'Outre-Mer (na jeziku: francuski). 66 (261): 69—84. doi:10.4000/com.6778 — preko Revues.org.
- Fidèle Allogho-Nkoghe (2014). La fondation de Libreville: une lecture nouvelle à partir d'une théorie géopolitique (na jeziku: francuski). Paris: Connaissances et Savoirs. ISBN 9782753902411.
- Jean-Emery Etoughe-Efe (2017). Les Bars Populaires de Libreville. Études africaines (na jeziku: francuski). Paris: L’Harmattan. ISBN 978-2-343-12257-1.
- „France: Africa: French Equatorial Africa (French Congo)”. Statesman's Year-Book. London: Macmillan and Co. 1921. str. 886—888.
- „Gabon”. Political Chronology of Africa. Political Chronologies of the World. Europa Publications. 2001. str. 181—186. ISBN 978-0203409954.
- „Historique de la ville”. Libreville.ga (na jeziku: francuski). Pristupljeno 25. 7. 2017.
- „Chronology of Catholic Dioceses: Gabon”. Norway: Roman Catholic Diocese of Oslo. Pristupljeno 25. 7. 2017.
- „Anciens maires de Libreville”. Libreville.ga (na jeziku: francuski). Pristupljeno 25. 7. 2017.
- „Population of capital cities and cities of 100,000 and more inhabitants”. Demographic Yearbook 1965. New York: Statistical Office of the United Nations. 1966. str. 140—161.
- „Gabon: Directory”. Africa South of the Sahara 2004. Regional Surveys of the World. Europa Publications. 2004. ISBN 978-1857431834.
- David Gardinier, Historical Dictionary of Gabon 2nd ed. (The Scarecrow Press, 1994) pp. 232–235
- Rachel Jean-Baptiste, "A Black Girl Should Not Be With a White Man" Journal of Women's History 22.2 (2010): 56–82.