Mala hidra (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mala hidra
Sazvežđe
Mala hidra
Latinsko imeHydrus
SkraćenicaHyi
GenitivHydri
Simbolizujemušku vodenu zmiju
Rektascenzija2,30
Deklinacija+70
Površina243 sq. deg. (61)
Najsjajnija zvezdabeta Male hidre (2,82m)
Meteorski rojevinema
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +8° i −90°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u novembru.

Mala hidra ili Hidrus (lat. Hydrus) je sazvežđe južnog neba i jedno od 88 savremenih sazvežđa. Definisao ga je holandski astronom Petar Plancije u 16. veku. Sazvežđe predstavlja mužjaka vodene zmije, dok je ženka predstavljena mnogo većim sazvežđem Hidra. Hidrus se nalazi između Velikog i Malog Magelanovog oblaka.

Zvezde[uredi | uredi izvor]

U Maloj hidri nema mnogo sjajnih zvezda niti objekata dubokog neba. Najsjajnija zvezda je beta Male hidre, magnitude 2,82. Beta je ujedno i Suncu najbliža zvezda iz ovog sazvežđa, kao i najbliži poznati subdžin, udaljen od Zemlje 24,4 svetlosne godine. Čest je predmet proučavanja jer se smatra da će Sunce evoluirati na isti način kojim je evoluirala beta Hidrusa.

Alfa Male zmije je patuljak F-klase, magnitude 2,86. Nalazi se na oko 71 svetlosnu godinu od Sunca, a starost je procenjena na približno 810 miliona godina.

Treća najsjajnija zvezda ovog sazvežđa je gama, crveni džin magnitude 3,24, udaljen oko 214 svetlosnih godina od Sunca.

Objekti dubokog neba[uredi | uredi izvor]

U Maloj hidri se nalaze dva objekta iz NGC kataloga — mala, relativno svetla spiralna galaksija NGC 1511 i mala eliptična galaksija NGC 1473.

Johan Drejer je u Indeks katalog uneo i objekat IC 1717 koji je opisao kao vrlo mali i vrlo slab. Kasnije, međutim, nije uočen nikakav astronomski objekat na tom mestu. S obzirom da se u blizini opisanog objekta nalazi zvezda eta-2 Male hidre koja ima poznat tlanetarni sistem, pretpostavlja se da je Drejer video poslednje ostatke neke uništene planete. Druga mogućnost je da je Drejer pogrešio pri unosu podataka ili kod posmatranja, ali je to vrlo neočekivano za njega.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]