Malorusija
Pojam Malorusija (rus. Малороссия, ukr. Малоросія), odnosno Mala Rusija (rus. Малая Русь, ukr. Мала Русь, lat. Russia Minor), je starinski horonim (oblasni naziv), koji je tokom ranije istorije upotrebljavan za imenovanje raznih istočnoslovenskih oblasti. Pojam se javlja početkom 14. veka, kao naziv za područja u sastavu tadašnje Galičko-volinske države. Nakon 15. veka, prostorni opseg pojma se širi prema istočnim oblastima, tako da u 18. veku već uveliko obuhvata gotovo celokupno područje današnje Ukrajine. U carskoj Rusiji, pojam je upotrebljavan sve do 1917. godine, kao zvanični naziv za razna jugozapadna područja, čiji su stanovnici u to vreme označavani kao Malorusi.[1][2][3]
Nakon Februaraske revolucije (1917) i stvaranja autonomne, a potom i nezavisne Ukrajine (1918), pojam je potisnut iz šire upotrebe.[4][5]
| Ovaj članak je deo serije članaka o |
| istoriji Ukrajine |
|---|
 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Solovьev 1947, str. 24-38.
- ^ Soloviev 1959, str. 1-33.
- ^ Mыlьnikov 1996.
- ^ Rjabčuk 2003.
- ^ Milošević 2008.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Vakar, Nicholas P. (1949). „The Name White Russia”. The American Slavic and East European Review. 8 (3): 201—213.
- Isaevič, Яroslav D. (1969). „O proishoždenii nazvaniй Červen, Červenskie goroda, Červonnaя Rusь”. Dokladы i soobщeniя Lьvovskogo otdela Geografičeskogo obщestva USSR za 1966 god: 135—138.
- Juchnowski, Jerzy; Sielezin, Jan R.; Maj, Ewa (2018). The Image of «White» and «Red» Russia in the Polish Political Thought of the 19th and 20th Century. Berlin: Peter Lang.
- Milošević, Zoran (2008). Od Malorusa do Ukrajinaca: Prilog proučavanju promjene kulturnog i nacionalnog identiteta Malorusa. Istočno Sarajevo: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Arhivirano iz originala 18. 08. 2022. g. Pristupljeno 18. 05. 2021.
- Moser, Michael A. (2018). „The Fate of the Ruthenian or Little Russian (Ukrainian) Language in Austrian Galicia (1772-1867)”. Harvard Ukrainian Studies. 35 (2017-2018): 87—104.
- Mыlьnikov, Aleksandr S. (1996). Kartina slavяnskogo mira: Vzglяd iz Vostočnoй Evropы: Эtnogenetičeskie legendы, dogadki, protogipotezы XVI-načala XVIII veka. Sankt-Peterburg: Peterburgskoe Vostokovedenie.
- Paščenko, Jevgenij N. (2010). Slavist i imperiji: Vatroslav Jagić izmedju Galicije, Malorusije i Ukrajine. Zagreb: Hrvatsko-ukrajinsko društvo.
- Rjabčuk, Mikola (2003). Od Malorusije do Ukrajine. Beograd: Biblioteka grada Beograda.
- Solovьev, Aleksandr V. (1947). „Velikaя, Malaя i Belaя Rusь” (PDF). Voprosы istorii. 7 (1): 24—38. Arhivirano iz originala (PDF) 30. 08. 2021. g. Pristupljeno 18. 05. 2021.
- Soloviev, Alexandre V. (1959). „Weiß-, Schwarz- und Rotreußen: Versuch einer historisch-politischen Analyse”. Jahrbücher für Geschichte Osteuropas. 7 (1): 1—33.
