Menora

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Menora (hebr. מנורה — svećnjak) sedmokraki je svećnjak koji je bio jedan od glavnih objekata u šatoru tokom lutanja Jevreja po pustinji, i kasnije, u Hramu u Jerusalimu; Danas je menora grb moderne države Izrael.

Menora

Hanukija je osmokraki svećnjak (s dodatnim postoljem za šamaš ili „pomoćno svetlo") koji se još uvek koristi kao glavni element pri slavljenju osmodnevnog praznika Hanuke. Da bi se razlikovao od menore ovakav tip svećnjaka se zove hanukija.

Menora iz Šatora sastanka opisana je na dva mesta u Bibliji (Izlazak 25, 31—40; 37, 17—24). Nagovešteno je (Izlazak 25, 40) da je Bog Mojsiju pokazao prototip menore na Sinaju, kada mu je predao Toru. Iz stalka se izvijalo najviše šest grana, po tri sa svake, čineći sedam grana ukupno. Bile su skovane od jednog komada zlata. Originalna menora i ove Solomonove su bile uništene 586. pre nove ere. Izbeglice koje su se vratile iz vavilonskog ropstva ponovo su sazidale hram 516. p. n. e. i postavili jednu jedinu menoru. Antioh IV Epifan, kralj iz priče o Hanuki, uklonio je menoru 169. pre nove ere, a Juda Makavej ju je ponovo vratio pošto je očistio hram. Rimljani su pod Titom 70 godine razorile hram, a menoru su nosili u trijumfalnoj povorci kroz Rim. Reljef menore se nalazi na triumfalnoj kapiji u Rimu.[1]

Hanukija za Hanuku obično kao uzor uzima menoru iz Hrama, mada je takođe poprimila i čitav niz drugih oblika. Prema tradiciji, prve noći praznika na njoj se pali jedno svetlo i tokom svake od sledećih sedam noći dodaje se još po jedno.

U jerusalimskome Solomonovom hramu, stajala je zlatna sedmokraka menora, napunjena maslinovim uljem. Simbolizuje Božju mudrost, dok je Toru simbolizovalo svetlo. Za vreme slavljenja Hanuke, koristi se osmokraka menora. Menora i Davidova zvezda su glavni simboli judaizma.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rabin Cadik Danon : Zbirka pojmova iz Judaizma

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]