Mesdžid u Gornjem Kotorcu
Mesdžid u Gornjem Kotorcu | |
---|---|
Osnovne informacije | |
Lokacija | Gornji Kotorac Istočna Ilidža Grad Istočno Sarajevo |
Koordinate | 43° 48′ 39″ S; 18° 21′ 12″ I / 43.810930° S; 18.353348° I |
Religija | islam |
Entitet | Republika Srpska |
Država | Bosna i Hercegovina |
Arhitektonski opis | |
Stil arhitekture | osmanska arhitektura |
Početak izgradnje | 21. vijek |
Mesdžid u Gornjem Kotorcu je okupljačka bogomolja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je izgrađena za potrebe vjerskih obreda muslimanskog stanovništva u ovom dijelu opštine Istočna Ilidža. Mesdžid je vrsta bogomolje koja je postojala u osmanlijskoj mahali kako bi stanovnike u neposrednoj okolini zbližila u čvršću islamsku zajednicu, kao i zbog svakodnevnih društvenih i obrazovnih potreba. Ovaj mesdžid predstavlja jedini muslimanski vjerski objekat na teritoriji opština Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo, to jeste jedini islamski vjerski objekat u gradskoj cjelini Istočnog Sarajeva, dok se na teritoriji čitavog Grada Istočno Sarajevo nalazi veći broj islamskh bogoslužbenih objekata. Mesdžid je smješten u ulici Ilidžanska u naselju Gornji Kotorac.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Istorija islamskih vjerskih objekata u Gornjem Kotorcu seže još do početka 18. vijeka. Kotorac je selo u Sarajevskom polju, a to ime nosio je timar od 2.000 akči u nahiji Saraj. Taj je timar bio 1711. na nekom Redžebu. Ali tu mora da je bio i jedan zijamet koji je bio u vlasti begova Kotorija, jer je u njihovoj vlasti bio čitav Gornji i Donji Kotorac. U Gornjem Kotorcu bila je kula begova Kotorija, koje su se tragovi raspoznavali još početkom prošloga vijeka.[1]
Danas[uredi | uredi izvor]
Mesdžid u Gornjem Kotorcu je izgrađen početkom 21. vijeka, za potrebe muslimanskog povratničkog stanovništva naselja Gornji i Donji Kotorac u opštini Istočna Ilidža. Prema upravnoj podjeli Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, mesdžid u Gornjem Kotorcu je dio Džemata Gornji Kotorac, Medžlisa sarajevskog, Muftijstva sarajevskog.[2] Džemat Gornji Kotorac pokriva istoimeno naselje kao i naselje Donji Kotorac u opštini Istočna Ilidža, a pri džematu su formirana i dva mjesna mezarja.
Novčana sredstva za održavanje vjerskih obreda, kao i održavanje samog mesdžida u velikoj mjeri prilaže i federalna opština Ilidža.[3]
Na popisu stanovništva u Republici Srpskoj, koji je održan tokom 2013. godine u dvije gradske opštine grada Istočnog Sarajeva, Istočnoj Ilidži i Istočnom Novom Sarajevu, popisano je 751 pripadnika muslimanske vjeroispovijesti.[4]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Napomene[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Kreševljaković 1991, str. 79-80.
- ^ „Vrhovna glavarica posjetila povijesna mjesta Družbe u Sarajevu”. Portal Sestara služavki Malog Isusa. Pristupljeno 16. 1. 2019.
- ^ „Izvještaj o izvršenju budžeta opštine Ilidža” (PDF). Opština Ilidža. Pristupljeno 16. 1. 2019.
- ^ „Rezultati popisa stanovništva” (PDF). Republički zavod za statistiku. Pristupljeno 28. 8. 2023.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Kreševljaković, Hamdija (1991). „Kuke i odžaci u Bosni i Hercegovini”. Tom 1. Sarajevo: Zavod Veselin Masleša. str. 86.