Miroslav Blažević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Miroslav Blažević
Miroslav Blažević
Lični podaci
Nadimak Ćiro, Atila
Datum rođenja (1935-02-09)9. februar 1935.
Mesto rođenja Travnik, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti 8. februar 2023.(2023-02-08) (87 god.)[1]
Mesto smrti Zagreb, Hrvatska
Seniorska karijera
Godine Klub Nast. (Gol)

1954–1955
1955
1956–1958
1958–1961
1961–1962
Travnik
Dinamo Zagreb
Lokomotiva Zagreb
Sarajevo
Rijeka
Sion[2]
Trenerska karijera
1968–1971
1971–1976
1976–1979
1976–1977
1979–1980
1980–1983
1983–1985
1986
1986–1988
1988–1991
1991–1992
1992–1994
1994–2000
2001
2002
2002–2003
2003
2003–2005
2005
2005–2006
2006–2008
2008–2009
2009–2010
2010–2011
2011–2012
2012–2013
2014
2014—2015
Veve
Sion
Lozana
Švajcarska
Rijeka
Dinamo Zagreb
Grashoper
Priština
Dinamo Zagreb
Nant
PAOK
Dinamo Zagreb
Hrvatska
Iran
Osijek
Dinamo Zagreb
Mura
Varteks
Hajduk Split
Ksamaks
Zagreb
Bosna i Hercegovina
Šangaj Šenhua
Kina do 23
Mes Kerman
Zagreb
Sloboda Tuzla
Zadar

Miroslav Ćiro Blažević (Travnik, 9. februar 1935Zagreb, 8. februar 2023) bio je bosanski i hrvatski fudbalski trener.

Njegov najuspešniji period je bio sa hrvatskom reprezentacijom, s kojom je stigao do četvrtfinala na Evropskom prvenstvu 1996, i do 3. mesta na SP 1998. Zbog svojih uspeha prozvan je od publike Trenerom svih trenera.[3]

Karijera[uredi | uredi izvor]

Počeci[uredi | uredi izvor]

Svoju trenersku karijeru počeo je relativno mlad u 33-oj godini, u Švajcarskoj. Prvi klub koji je trenirao bio je FK Veve, zatim Sion, Lozana i na kraju reprezentacija Švajcarske.

Dinamo Zagreb[uredi | uredi izvor]

Blažević se vratio u Jugoslaviju 1979. da bi trenirao Rijeku. Pošto je u prvenstvu zauzeo solidno 10. mesto u sezoni 1978—1979, 1980. je otišao u zagrebački Dinamo. Prve sezone je imao osrednji učinak zauzevši 5. mesto u prvenstvu. 1982. je osvojio doneo Dinamu titulu šampiona posle 24 godine. Sledeće godine je sa Dinamom osvojio Kup Jugoslavije, i borio se za titulu sa Partizanom i Hajdukom. Na kraju kada je Partizan osvojio titulu Ćiro je prvi put napustio Dinamo.

Ćiro se vratio u Švajcarsku i sa Grashoperom osvojio prvenstvo Švajcarske 1984. 1986. ponovo se vraća u Jugoslaviju i vodi ekipu Prištine, sa kojom je izborio plasman u Prvu ligu. Iste godine postaje po drugi put trener Dinama sa kojim ne postiže značajne rezultate, i 1988. odlazi iz Dinama.

Hrvatska[uredi | uredi izvor]

Ćiro je postao selektor Hrvatske 1994. u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Hrvatska je završila kao prva u kvalifikacionoj grupi ispred Italije, što je bila senzacija, i direktno se plasirala na EP 1996.

Hrvatska je prošla grupnu fazu, tako što je pobedila Tursku i branioca titule Dansku i izgubila od Portugala. U četvrtfinalu Hrvatska je izgubila od Nemačke sa 2:1.

Blažević se sa Hrvatskom kvalifikovao i na SP 1998. u Francuskoj. U kvalifikacionoj grupi Hrvati su bili drugi iza Danske, a u baražu su savladali Ukrajince.

SP 1998.[uredi | uredi izvor]

Tim Hrvatske 1998. je bio sastavljen od iskusnih igrača koji su igrali širom Evrope, i na mestu selektora bio je Blažević. U Francuskoj reprezentacija je napravila jednu od najvećih senzacija u istoriji svetskih prvenstava osvojivši treće mesto. U grupnoj fazi Hrvatska je pobedila Japan i Jamajku i izgubila od Argentine. U osmini finala eliminisana je Rumunija, a u četvrtfinalu ih je čekala Nemačka. Ćiro i igrači su se revanširali Nemcima za poraz na EP 1996, pobedom od 3:0 koja je iznenadila ceo svet. Hrvatska je u polufinalu izgubila od Francuske sa 2:1. Blažević je kritikovan što na toj utakmici nije ubacio Prosinečkog pri rezultatu 1:1. Na utakmici za treće mesto protiv Holandije Prosinečki je odigrao celu utakmicu i postigao je gol u pobedi od 2:1 koja je Hrvatima donela treće mesto i bronzanu medalju.

Ćiro nije uspeo da se kvalifikuje za EP 2000, pošto je u kvalifikacijama Hrvatska završila na trećoj poziciji u grupi iza Jugoslavije i Irske. Ćiro je počeo da gradi novu reprezentaciju sa mlađim igračima za SP 2002, ali već posle 2 kvalifikacione utakmice koje su završile nerešenim rezultatom odlučio je da ode iz reprezentacije.

Bosna i Hercegovina[uredi | uredi izvor]

Dana 10. avgusta 2008. Blažević je postao selektor Bosne i Hercegovine zamenivši Meha Kodra. Bosna i Hercegovina je bila druga u kvalifikacionoj grupi za SP 2010. iza prvoplasirane Španije. U baražu je izgubila od Portugala sa 1:0 u oba meča. 11. decembra 2009. je dobio otkaz, kome su prethodile kritike medija i navijača zbog toga što je Blažević krivio Misimovića za poraz od Portugala.[4]

Uspesi[uredi | uredi izvor]

  • Osvajač (1): 1981/82.
  • Osvajač (1): 1983.
  • Osvajač (2): 1992/93, 2002/03.
  • Osvajač (1): 1994.
  • Osvajač (1): 1983/84.
  • Osvajač (1): 1974.
  • Četvrtfinale
  • Treće mesto
  • (2): 1998, 2007.

Političke ambicije[uredi | uredi izvor]

Godine 2005. Blažević se kandidovao za predsednika kao nezavisni kandidat. Predviđanja su bila da će dobiti 1–2% glasova, na kraju je dobio 0,8% glasova i tako je eliminisan već u prvom izbornom krugu.[5]

Smrt[uredi | uredi izvor]

Godine 2011. dijagnostifikovan mu je rak prostate. Tokom narednih dvanaest godina lečen je dva puta, ali mu se krajem 2021. godine treći put rak vratio i metastazirao na kosti. Preminuo je 8. februara 2023. godine posle duge i teške bolesti.[6][7]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]