Moravljani (zapadnoslovensko pleme)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lokacija srednjovkovnih čeških plemena unutar granica današnje Češke.
  Moravljani

Moravljani (ili Moravci), su zapadnoslovensko pleme koje je naseljavalo Moravsku, oblast oko reke Morave na istoku današnje Češke. Osnovali su Moravsku kneževinu, a kasnije i Velikomoravsku državu.

Velikomoravska država je nastala u 9. veku, na teritoriji Moravske i moderne Slovačke ujedinjenjem Moravske kneževine sa Njitranskom kneževinom. Glavni gradovi države bili su Veligrad i Njitra, a vladajuća dinastija Mojmirovci (Mojmirovići), čiji osnivač je bio knez Mojmir I.

Na poziv kneza Rastislava (846–870), naslednika Mojmira I, vizantijski car Mihajlo III (842–867) šalje 863. godine Ćirila i Metodija da šire hrišćanstvo i pismenost u Velikoj Moravskoj. Ćirilo i Metodije su pomogli Moravljanima da stvore svoju nezavisnu crkvu i preveli svete tekstove na slovenski jezik.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šilьnova Natalья. Ot Gerkulesovыh stolbov do Эlьdorado. Proishoždenie geografičeskih nazvaniй. — 2013.