Naum Gabo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Naum Gabo
Lični podaci
Puno imeNaum Gabo (1957)
Datum rođenja(1890-08-05)5. avgust 1890.
Mesto rođenjaBrjansk, Ruska Imperija
Datum smrti23. avgust 1977.(1977-08-23) (87 god.)
Mesto smrtiVoterberi, SAD

Naum Gabo (rus. Наум Абрамович Певзнер; 5. avgust 1890. u Brjansk, Rusija; † 23. avgust 1977. u Voterburi, Konektikat, SAD) bio je američki[1] vajar konstruktivizma, koji je delovao i kao slikar, arhitekta i dizajner.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rodio se u Brjansku zapadno od Moskve i studirao je na univerzitetu u Minhenu do 1909. godine. Posvetio se studiju matematike i fizike. Od 1917. godine zajedno sa svojim bratom posle Oktobarske revolucije dolazi u Rusiju da bi pomagao razvoj nove kulture i sakuplja mnogo đaka u svom privatnom ateljeu koji je tamo otvorio.

Godine 1920. sa svojim bratom. Antoanom Pevznerom izdaje Realistički manifest. Čitamo li danas ovaj manifest možemo naći trajne vrednosti i pasaže koje sadrži kredo oba brata Pevznera:

Odričemo se sadržaja kao slikarske i likovne forme, prostor se ne može meriti sadržajem kao što se ne može meriti tekućina metrom... Proglašavamo vrednost dubine kao jedinu vrednost slikarske i likovne forme. Odričemo se vajarstva ako smatramo masu za vajarski elemenat

Naum Gabo je svoje ideje potvrdio na plastikama koje je izložio dok je njegov brat još uvek slikao i samo kasnije se i on opredelio za vajarstvo.

Godine 1921. Naum odlazi u Berlin a 1925. godine sa preselio u Pariz gde izlaže zajedno sa svojim bratom. U Engleskoj živi od 1946. godine kada odlazi u SAD u Konektikat i tu se trajno naseljava.

Karakteristike dela[uredi | uredi izvor]

Skulptura u Roterdamu.

Bilo je u stvari sretna okolnost što Naum Pevzner nije pohađao nikakve likovne škole i nije bio opterećen akademskom tradicijom nego sam naučio na delima Pabla Pikasa i Aleksandra Arhipenka iz netradicionalnih materijala koje su oni primenjivali. Upravo zbog toga primenjivao je plastike od metalnih i kasnije ceuloidnih lamela. Odnosi transparentnih masa i prostora spadaju i otkrića kojima je Naum Pevzner obogatio modernu umetnost. On to ipak nije realizovao pod svojim vlastitim imenom. Već u Norveškoj odlučio je da promeni svoje ime i u istoriju moderne plastike on je ušao kao Naum Gabo.

Plastike Naum Gaboa su ponekad nevelike i određene za moderne enterijere. Imao je i dela koje je nameravao da postavlja na nebodere u SAD, ali nije moglo doći do ostvarenja jer bi skulpture previše opteretile zgradu imao je i konstrukcije od betona, čelika i bronzanih žica u visini od 26 m1.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 84. ISBN 86-331-2112-3. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Igor Zhoř, Hledání tvaru,Prag 1967.
  • H. W. Janson, Istorija umetnosti, Beograd, 1962.
  • Đina Piskel, Opšta istorija umetnosti, Beograd, 1972.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]