Nacionalna biblioteka Belorusije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalna biblioteka Belorusije
Nacыяnalьnaя bіblіяtэka Belarusі
Osnivanje15. septembar 1922.
16. jun 2006. (otvorena redizajnirana zgrada biblioteke)
Lokacija Minsk
 Belorusija
Koordinate53° 54′ 01″ S; 27° 38′ 53″ I / 53.9004° S; 27.6481° I / 53.9004; 27.6481
Obim9.200.000 publikacija
DirektorRaman Scjapanovič Matuljski
AdresaTrg Nezavisnosti 116, Minsk
Veb-sajtNacionalna biblioteka Belorusije

Nacionalna biblioteka Belorusije (blr. Нацыянальная бібліятэка Беларусі, rus. Национальная библиотека Беларуси) je nacionalna biblioteka Belorusije koja se nalazi u glavnom gradu Minsku. Biblioteka je osnovana 15. septembra 1922. godine. U njoj se nalazi najveća zbirka beloruskih štampanih materijala i to je treća biblioteka na svetu po zbirci knjiga na ruskom jeziku (od nje veću zbirku imaju samo moskovska Državna biblioteka Rusije i petrogradska Nacionalna biblioteka Rusije.[1]

Struktura biblioteke[uredi | uredi izvor]

Nacionalna biblioteka Belorusije je smeštena u novoj zgradi moderne arhitekture visokoj 72 metra u Minsku. Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko je 7. marta 2002. godine je potpisao nacrt O izgradnji zgrade državne ustanove Nacionalna biblioteka Belorusije. Zgrada ima 22 sprata i završena je u januaru 2006. godine. Biblioteka ima kapacitet za oko 2.000 čitatelja i dvoranu za sastanke sa 500 sedećih mesta. Glavna arhitektonska komponenta je oblik dijamanta, te se iz tog razloga zgrada naziva Beloruski dijamant. Novu zgradu biblioteke dizajnirali su arhitekte Mihail Vinogradov i Viktor Kramarenko. Zgrada je zvanično otvorena 16. juna 2006. godine.[2][3]

Beloruska nacionalna biblioteka je glavni informacioni i kulturni centar zemlje. Sadrži zbirku preko 9 miliona primeraka različitih medija. Godine 1993. nacionalna biblioteka je počela da stvara vlastite elektroničke informacione resurse. Generisana je zbirka bibliografskih, grafičkih, tekstualnih, zvučnih i jezičnih baza podataka.[1] U tu zbirku uključeno je preko 2 miliona snimljenih zapisa. Opseg baze podataka beloruske nacionalne biblioteke je vrlo širok: humanističke nauke, društvene nauke, istorija, umetnost i kultura Belorusije. Biblioteka takođe koristi pristup bazama podataka drugih biblioteka i akademskih institucija, uključujući i one strane.[4][1]

Resurse biblioteke koristi velik broj građana. Preko 90.000 beloruskih građana korisnici su biblioteke i godišnje koriste 3,5 miliona raznih njenih resursa. Biblioteku dnevno poseti 2.200 ljudi a dnevno se iz nje pozajmljuje oko 12.000 primeraka knjiga i ostalog materijala.[5][1]

Osim što je funkcionalna, nacionalna biblioteka je i atrakcija grada Minska. Smeštena je u parku na obali reke. U njenoj opservatoriji, na vrhu zgrade, se može baciti pogled na ceo grad. 2009. godine je bila jedina građevinska struktura iz koje se Minsk mogao javno gledati.[1] Prostor ispred biblioteke koristi se za mnoge javne koncerte i izložbe.[1]

Osnovni parametri zgrade[uredi | uredi izvor]

  • Osnova zgrade - 113.669 km²
  • Površina fondova - 54.960 km²
  • Obim zgrade - 420.558 m³
  • Obim fondova - 200.580 m³
  • Visina zgrade - 73,670 m
  • Bogatstvo fondova - 14.000.000 jedinica građe
  • Broj čitalačkih mesta - 2.000
  • Broj čitaonica - 20
  • Broj automatizovanih radnih mesta korisnika i personala - više od 1.500.

Poznati saradnici[uredi | uredi izvor]

  • Julija Bibila
  • Olga Malinina
  • Marija Masežnjik
  • Raman Matuljski
  • Faina Merina
  • Josif Simanovski
  • Nikolaj Ulaščik
  • Aleksandar Suša

Veze sa Srbijom[uredi | uredi izvor]

Godinama unazad na Beogradskom sajmu knjiga učestvuju predstavnici beloruskih izdavačkih kuća, istaknuti književnici i radnici kulture, a Nacionalna biblioteka Belorusije je tom prilikom poklanjala enciklopedije i edukativne knjige Narodnoj biblioteci Srbije[6]. Godine 2018. na Kongresu slavista u Beogradu gostovao je zamenik direktora Nacionalne biblioteke Belorusije Aleksandar Suša i tom prilikom srpsku javnost bliže upoznao sa nasleđem Franciska Skarine i radom biblioteke[7].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ Zvanični veb-sajt Nacionalne biblioteke Belorusije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. april 2007) (jezik: beloruski)
  2. ^ Arhitektonski studio Viktora Kramarenka
  3. ^ „Arhitektonski studio Mihaila Vinogradova”. Arhivirano iz originala 07. 03. 2016. g. Pristupljeno 15. 05. 2017. 
  4. ^ Nacionalna biblioteka Belorusije na veb-sajtu "Emporis.com" (jezik: engleski)
  5. ^ Foto galerija biblioteke Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. april 2007) (jezik: beloruski)
  6. ^ Lazarević, Dajana. „Nedelja dana sa delegacijom Belorusije na Sajmu knjiga u Beogradu”. AS Info. ASoglas. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  7. ^ Lazarević, Dajana (2018). „Razgovor s Aljesom Sušom, zamenikom direktora Nacionalne biblioteke Belorusije” (PDF). Književni pregled. 18: 133—137. Pristupljeno 28. 2. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]