Ravni Kotari

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ravni kotari

Ravni Kotari su geografska celina severne Dalmacije u Republici Hrvatskoj i predstavljaju najplodniji deo dalmatinskog primorja.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Prostiru se od Bukovice, Benkovca i Novigradskog mora na severu do tankog priobalnog pojasa od Zadra do Skradina (ušća Krke) na jugu odnosno od zaleđa Zadra na zapadu do zaleđa Skradina na istoku. Najviša tačka oblasti je uzvišenje Standardac sa 305 m nmv, a jedna od zanimljivosti cele regije je i kriptodepresija sa Vranskim jezerom površine 30,1 km². U Ravnim Kotarima se nalazi i zadarski aerodrom Zemunik.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Većinsko stanovništvo na ovom području su do građanskog rata 1990-ih godine činili Srbi koji su tokom operacija Maslenica i Oluja proterani sa tog područja, a njihova imovina je uništena. Tom prilikom su oštećeni tragovi srpske baštine na tom području, kakvi su Kula Janković Stojana i crkva Svetog Georgija u Islamu Grčkom u kome je sahranjen pesnik Vladan Desnica. Povratak Srba na ovom području je otežan, kao i u drugim delovima nekadašnje RSK nakon okončanja rata, ali se čine napori u tom pravcu o čemu svedoči i povratak srpskog sveštenstva u te krajeve 25. decembra 2005. godine.[2]

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Sa područja Ravnih Kotara je i nekoliko nacionalnih junaka (od kojih su neki opevani i u srpskim narodnim epskim pesmama) iz doba borbe protiv Turaka koji su se u XVII veku borili na strani Mletačke republike, među kojima su serdari:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ravni kotari | Hrvatska enciklopedija”. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2023-02-04. 
  2. ^ Ravni Kotari dobili svog sveštenika (www.spc.yu) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. april 2021), Pristupljeno 24. 4. 2013.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]