Srednji paleolit
Srednji paleolit ili srednji paleolitik (reč potiče od grčke složenice reči paleo - star i litos - kamen) je druga podela paleolita ili starog kamenog doba u Evropi, Africi i Aziji. Izraz Srednje kameno doba koristi se kao ekvivalent ili sinonim za srednji paleolit u afričkoj arheologiji.[1] Srednji paleolit se protezao od pre 300.000 do 30.000 godina. Postoje značajne razlike u datiranju između regiona. Srednji paleolitik nasledila je Gornja paleolitska podelekcija koja je prvo počela između 50.000 i 40.000 godina. Petit i Beli datiraju iz ranog i srednjeg paleolitika u Velikoj Britaniji pre otprilike 325 000 do 180 000 godina (kasni morski izotop faza 9 do kasnog morskog izotopa faza 7 ), a kasni srednji paleolitik pre oko 60 000 do 35 000 godina.[2]
Prema teoriji nedavne teorije o poreklu afričkih modernih ljudi, anatomsko moderni ljudi su počeli migrirati iz Afrike tokom srednjeg kamenog doba / srednjeg paleolitika pre oko 125.000 godina i počeli su da zamenjuju ranije postojeće vrste homo kao što su neandertalci i Homo erectus.
Modernizacija u ponašanju[uredi | uredi izvor]
Najraniji dokazi modernog ponašanja prvi put se pojavljuju tokom srednjeg paleolita. Prelaz iz donjeg u srednji paleolit je jedna od prekretnica u kulturnom i tehnološkom razvoju čovečanstva, pogotovo imajući u vidu da je do njega došlo nakon dva miliona godina stagnacije, gde su tehnološke promene tekle veoma sporo i bile m alo izražene.[3] Period prelaza je obeležila regularna upotreba vatre, jača društvena integracija i prvi znaci simboličkog mišljenja koji se ogledaju u pojavi sahranjivanja i graviranja predmeta. Međutim, nesporni dokazi o modernom ponašanju postaju uobičajeni tek tokom narednog gornjeg paleolita.[1]
Sahranjivanje srednjeg paleolita na lokalitetima kao što su Krapina u Hrvatskoj (datirano 130.000. p. n. e.) i pećine Kafzeh i Es Skul u Izraelu (100.000. p. n. e. ) naveli su neke antropologe i arheologe (poput Filipa Libermana) da veruju da su u srednjem paleolitu kulture mogle da poseduju razvijajuću religioznu ideologiju koja je obuhvatala koncepte kao što je zagrobni život, dok drugi učenjaci tvrde da su tela pokopana iz sekularnih razloga.[4][5]
Najraniji nesporni dokazi umetničkog izražavanja tokom paleolitskog perioda potiču sa lokaliteta srednjeg paleolita/srednjeg kamenog doba kao što je pećina Blombos u obliku narukvica,[6] perli,[7] umetničkog kamena,[8] okera koji se koristio kao boja za telo i možda u ritualu,[1][8] iako su ranije primere umetničkog izražavanja, kao što su Venera od Tan-Tana i šare pronađene na slonovskim kostima iz Bilzingslebena u Tiringiji, možda proizveli ašolski korisnici alata kao što je Homo erectus pre početka perioda srednjeg paleolita.[9] Aktivnosti poput hvatanja velike ribe i lova na krupnu divljač pomoću specijalizovanih alata ukazuju na povećanu saradnju u celoj grupi i razrađeniju društvenu organizaciju.[1]
Pored razvijanja naprednih kulturnih osobina, ljudi su takođe prvi put počeli da učestvuju u trgovini na velike udaljenosti između grupa za retke robe (kao što je oker (koji se često koristio u religiozne svrhe kao što su ritual[8][10])) i sirove materijale tokom srednjeg paleolita već pre 120.000 godina.[1][11] Međugrupna trgovina se verovatno pojavila tokom srednjeg paleolita, jer bi trgovina između grupa pomogla da se osigura njihov opstanak dozvoljavajući im da razmenjuju resurse i robe kao što su sirovine u vremenima relativne oskudice (tj. gladi ili suše).[11]
Socijalno raslojavanje[uredi | uredi izvor]
Dokazi iz arheologije i komparativne etnografije ukazuju na to da su ljudi srednjeg paleolita živeli u malim, egalitarnim grupama sličnim društvima iz gornjeg paleolita i nekim modernim lovcima-sakupljačima kao što su narodi ǃKung i Mbuti.[1][12] Neandertalska i moderna ljudska društva su tokom srednjeg paleolita brinula o starijim članovima svojih društava.[11] Kristofer Boem (1999) je pretpostavio da je egalitarizam možda nastao u društvima srednjeg paleolita zbog potrebe da se resursi kao što su hrana i meso podjednako raspodeljuju kako bi se izbegla glad i obezbedilo stabilno snabdevanje hranom.[13]
Obično se pretpostavljalo da su žene sakupljale biljke i drva za ogrev, a muškarci lovili i sakupljali mrtve životinje tokom paleolita.[14] Međutim, Stiven L. Kun i Meri Stajner sa Univerziteta u Arizoni sugerišu da ova podela rada zasnovana na polu nije postojala pre gornjeg paleolita. Seksualna podela rada je možda evoluirala pre 45.000 godina da bi omogućila ljudima da efikasnije nabavljaju hranu i druge resurse.[14]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d đ Miller, Barbra; Bernard Wood; Andrew Balansky; Julio Mercader; Melissa Panger (2006). Anthropology (PDF). Boston Massachusetts: Allyn and Bacon. str. 768. ISBN 978-0-205-32024-0. Arhivirano iz originala (PDF) 2008-04-09. g. Pristupljeno 2008-04-04.
- ^ Pettit, Paul; White, Mark (2012). The British Palaeolithic: Human Societies at the Edge of the Pleistocene World. Abingdon, UK: Routledge. str. 209, 293. ISBN 978-0-415-67455-3.
- ^ Arheologija - Paleolit
- ^ Ben Harder (2001-12-15). „Evolving in their graves: early burials hold clues to human origins”. Arhivirano iz originala 2012-06-23. g.
- ^ Lieberman, Philip (1991). Uniquely Human: The Evolution of Speech, Thought, and Selfless Behavior. Harvard University Press. ISBN 978-0-674-92183-2. Arhivirano iz originala 2016-05-02. g. Pristupljeno 2016-05-16.
- ^ Jonathan Amos (2004-04-15). „Cave yields 'earliest jewellery'”. BBC News. Arhivirano iz originala 2011-10-16. g. Pristupljeno 2008-03-12.
- ^ Hillary Mayell. „Oldest Jewelry? "Beads" Discovered in African Cave”. National Geographic News. Arhivirano iz originala 2011-08-22. g. Pristupljeno 2008-03-03.
- ^ a b v Sean Henahan. „Blombos Cave art”. Science news. Arhivirano iz originala 2011-08-07. g. Pristupljeno 2008-03-12.
- ^ "Human Evolution", Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2007 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. oktobar 2009). Microsoft Corporation. Contributed by Richard B. Potts. 2009-11-01.
- ^ Felipe Fernandez Armesto (2003). Ideas that changed the world. New York: Dorling Kindersley Limited. str. 400. ISBN 978-0-7566-3298-4.; [1]
- ^ a b v Hillary Mayell. „When Did "Modern" Behavior Emerge in Humans?”. National Geographic News. Arhivirano iz originala 2013-11-02. g. Pristupljeno 2008-02-05.
- ^ Boehm, Christopher (2009). Hierarchy in the Forest: The Evolution of Egalitarian Behavior. Harvard University Press. ISBN 978-0-674-02844-9., p. 198
- ^ Boehm, Christopher (2009). Hierarchy in the Forest: The Evolution of Egalitarian Behavior. Harvard University Press. ISBN 978-0-674-02844-9., p. 192
- ^ a b Stefan Lovgren. „Sex-Based Roles Gave Modern Humans an Edge, Study Says”. National Geographic News. Arhivirano iz originala 2018-07-15. g. Pristupljeno 2008-02-03.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Demeter F, Shackelford LL, Bacon AM, Duringer P, Westaway K, Sayavongkhamdy T, Braga J, Sichanthongtip P, Khamdalavong P, Ponche JL, et al. (2012). „Anatomically modern human in Southeast Asia (Laos)”. Proceedings of the National Academy of Sciences. 109 (36): 14375—14380. Bibcode:2012PNAS..10914375D. PMC 3437904 . PMID 22908291. doi:10.1073/pnas.1208104109 .
- Diamond, Jared, Guns, germs and steel. A short history of everybody for the last 13,000 years, 1997.
- Litt, Thomas; Richter, Jürgen; Schäbitz, Frank (2021). The Journey of Modern Humans from Africa to Europe (1st izd.). Stuttgart, Germany: Schweizerbart Science Publishers. ISBN 978-3-510-65534-2. Pristupljeno 22. 12. 2021.
- Reich, David (2018). Who We Are And How We Got Here – Ancient DNA and the New Science of the Human Past. Pantheon Books. ISBN 978-1-101-87032-7.
- Veeramah, Krishna R.; Hammer, Michael F. (4. 2. 2014). „The impact of whole-genome sequencing on the reconstruction of human population history”. Nature Reviews Genetics. 15 (3): 149—162. PMID 24492235. S2CID 19375407. doi:10.1038/nrg3625.
- Kristian Kristiansen; Thomas B. Larsson (2005). The Rise of Bronze Age Society: Travels, Transmissions and Transformations. Cambridge University Press. ISBN 978-0521843638.
- Ross Burns (2005). Damascus : A History. Routledge. ISBN 978-1134488506.
- Schlebusch; et al. (3. 11. 2017). „Southern African ancient genomes estimate modern human divergence to 350,000 to 260,000 years ago”. Science. 358 (6363): 652—655. Bibcode:2017Sci...358..652S. PMID 28971970. doi:10.1126/science.aao6266 .
- Stringer, C (2012). „What makes a modern human”. Nature. 485 (7396): 33—35. Bibcode:2012Natur.485...33S. PMID 22552077. S2CID 4420496. doi:10.1038/485033a .
- Callaway, Ewen (2018). „Israeli fossils are the oldest modern humans ever found outside of Africa”. Nature. 554 (7690): 15—16. Bibcode:2018Natur.554...15C. PMID 29388957. doi:10.1038/d41586-018-01261-5 .
- Lohse, K; Frantz, L.A.F. (2014). „Neandertal Admixture in Eurasia Confirmed by Maximum-Likelihood Analysis of Three Genomes”. Genetics. 196 (4): 1241—1251. PMC 3982695 . PMID 24532731. doi:10.1534/genetics.114.162396.
- Reich, D; Green, RE; Kircher, M; Krause, J; Patterson, N; Durand, EY; Viola, B; Briggs, AW; Stenzel, U; Johnson, PL; Maricic, T; Good, JM; Marques-Bonet, T; Alkan, C; Fu, Q; Mallick, S; Li, H; Meyer, M; Eichler, EE; Stoneking, M; Richards, M; Talamo, S; Shunkov, MV; Derevianko, AP; Hublin, JJ; Kelso, J; Slatkin, M; Pääbo, S (2010). „Genetic history of an archaic hominin group from Denisova Cave in Siberia”. Nature. 468 (7327): 1053—1060. Bibcode:2010Natur.468.1053R. PMC 4306417 . PMID 21179161. doi:10.1038/nature09710.
- Hammer, M.F.; Woerner, A.E.; Mendez, F.L.; Watkins, J.C.; Wall, J.D. (2011). „Genetic evidence for archaic admixture in Africa”. Proceedings of the National Academy of Sciences. 108 (37): 15123—15128. Bibcode:2011PNAS..10815123H. PMC 3174671 . PMID 21896735. doi:10.1073/pnas.1109300108 .
- Fleagle, J.G.; Shea, J.J.; Grine, F.E.; Baden, A.L.; Leakey, R.E, ur. (2010). Out of Africa I: The First Hominin Colonization of Eurasia. Vertebrate Paleobiology and Paleoanthropology. Springer. ISBN 9789048190355. doi:10.1007/978-90-481-9036-2.
- Garcia, T.; Féraud, G.; Falguères, C.; de Lumley, H.; Perrenoud, C.; Lordkipanidze, D. (2010). „Earliest human remains in Eurasia: New 40Ar/39Ar dating of the Dmanisi hominid-bearing levels, Georgia”. Quaternary Geochronology. 5 (4): 443—451. doi:10.1016/j.quageo.2009.09.012.\
- Zhu, Rixiang; An, Zhisheng; Pott, Richard; Hoffman, Kenneth A. (jun 2003). „Magnetostratigraphic dating of early humans in China” (PDF). Earth-Science Reviews. 61 (3–4): 191—361. Bibcode:2003ESRv...61..191A. doi:10.1016/S0012-8252(02)00110-1. Arhivirano iz originala (PDF) 2011-07-24. g.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Rastko.rs
- Veldwezelt-Hezerwater
- Picture Gallery of the Paleolithic (reconstructional palaeoethnology), Libor Balák at the Czech Academy of Sciences, the Institute of Archaeology in Brno, The Center for Paleolithic and Paleoethnological Research
- Journey of Mankind – Genetic Map – Bradshaw Foundation
- Prehistoric Human Migration From Africa to World Video May 2015
- Diamond, Jared (20. 4. 2018). „A Brand-New Version of Our Origin Story”. The New York Times. Pristupljeno 23. 4. 2018.