Stari grad (Prag)

Koordinate: 50° 05′ 14″ S; 14° 25′ 03″ I / 50.08728° S; 14.41742° I / 50.08728; 14.41742
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stari grad Praga
Trg u Starom gradu Praga
Administrativni podaci
GradPrag, Češka
Geografske karakteristike
Koordinate50° 05′ 14″ S; 14° 25′ 03″ I / 50.08728° S; 14.41742° I / 50.08728; 14.41742
Stari grad Praga na karti sveta
Stari grad Praga
Stari grad Praga
Stari grad Praga na karti sveta

Stari grad Praga (češ. Staré Město pražské) je srednjovekovno naselje Praga, Češka. Bio je odvojen polukružnim jarkom i zidom, povezanim sa rekom Vltavom na oba njena kraja. Rov je sada prekriven ulicama (od severa do jugozapada) Revolučni, Na Prikope i Narodni - koje ostaju zvanična granica katastarske zajednice Starog grada. Sada je deo Praga 1.

Značajna mesta u Starom gradu uključuju Stari gradski trg (Staromjestske namjesti) i Astronomski sat. Stari grad je okružen Novim gradom Praga. Preko reke Vltave povezan je Karlovim mostom sa Malom stranom (češ. Malá Strana). Bivši jevrejski grad (Jozefov) nalazi se u severozapadnom uglu Starog grada ka Vltavi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stari grad sa Karlovim mostom 1840.
Karlov most povezuje Stari grad sa Malom stranom

Od svog ranog postojanja, oko 9. veka, Stari Grad je bio smešten u naseljima koja su se pojavila od prostrane pijace na obali Vltave. Zapisi iz 1100. godine govore da se svake subote održavala pijaca na trgu a da su se tamo održavala i velika vojna okupljanja. Zahvaljujući trgovini, trgovci na ovom području su se bogatili, a kada im je kralj Vaclav I Bohemijski dao privilegije, nastao je Praški grad (Mesto pražske). Prema drevnim zapisima, grad je imao oko 13 kapija i ogroman jarak, koji su pružali snažnu odbranu.

1338. godine, odbornici Starog grada Praga dobili su dozvolu Jovana Luksemburškog, kralja Češke, da kupe veličanstvenu patricijsku kuću od porodice Volfin od Kamena (nem. Wolfin von Stein) i preurede je u gradsku većnicu - još uvek postojeću Staru gradsku većnicu.[1][2] Sredinom 14. veka značaj Starog grada Praga naglo se povećavao. Grad je napredovao zahvaljujući razvoju trgovine i zanatstva i postao jedan od najvažnijih srednjoevropskih metropola. Njegova blistavost i slava su se još više povećali kada je bohemski kralj Karlo IV postao rimski car 1355. godine. Sasvim iznenada pažnja cele srednjovekovne Evrope bila je okrenuta prema Pragu, rezidenciji poglavara Svetog rimskog carstva. Originalna gradska većnica proširena je moćnom kvadratnom kamenom kulom, simbolom moći i ponosa gradskog veća prvog grada u Kraljevini i Carstvu. 1364. godine kada je dovršena kula je bila najviša u gradu.

Nakon što je Karlo IV proširio grad u 14. veku osnivanjem Novog grada Praga, rov i zid su demontirani.

Galov trg (Havelske tržište)

Karlo IV je 1348. osnovao Univerzitet u Pragu. Od kraja 14. veka njegovo glavno sedište je bilo u Karolinumu koji se nalazi u Starom gradu Praga. 1357. Karlo IV je započeo izgradnju novog mosta preko reke Vltave koji povezuje Stari grad sa Malim gradom Praga. 1391. godine u Starom gradu je sagrađena Vitlejemska kapela za propovedi na češkom jeziku. Kapela je igrala važnu ulogu u bohemskoj reformaciji i pokretu Husita. 1402–1413. tu je propovedao reformator crkve Jan Hus.[1]

1689. godine veliki požar (zvan francuska vatra) oštetio je veliki deo Starog grada, uključujući i Jevrejski grad. 1784. godine četiri grada Praga su ujedinjena u Kraljevski glavni grad Prag sa zajedničkom upravom.

Stari gradski trg[uredi | uredi izvor]

Stari gradski trg (Staromjestske namjesti) nije samo impresivna smeša arhitektonskih stilova i spomenika; on predstavlja suštinu samog grada. Tu su se odigravali mnogi događaji, srećni i tragični, koji su obeležili dugu istoriju Praga. 1422. ovde je pogubljen propovednik J. Želivski (spomen-ploča); 1621. su pogubljeni lideri protestantske bune (spomen-ploča); 1915. je otkriven spomenik Janu Husu, povodom 5 vekova od njegove smrti (sa epigrafom: „istina će pobediti“); 1945. je narod Praga radosno pozdravio sovjetsku vojsku na kraju Drugog svetskog rata; 1968. je narod gađao sovjetske tenkove Molotovljevim koktelima zbog uništavanja sna „Praško proleće“, a spomenik Janu Husu bio je prekriven u znak tuge; 1988. građani Praga su zahtevali slobodu, prava i uklanjanje „braće“ Varšavskog pakta, i 1990. trg je bio jedno od mesta „Plišane revolucije“ koja je označila povratak demokratije.

Crkva Device Marije Tinske[uredi | uredi izvor]

Ova monumantalna gotička crkva sa 80 metara visokim tornjevima blizancima je građena od sredine 14. do ranog 16. veka na mestu crkve iz 11. veka. Krajem 17. veka posle požara, unutrašnjost dobija barokni izgled. Orgulje u crkvi potiču iz 1673. godine i najstarije su u Pragu. Restaurirane su i vraćene u crkvu 2000. godine. Velika rekonstrukcija same crkve izvedena je 1973. godine, a na Uskrs 1992. crkva dobija novo zvono od 960 kg u severnom tornju, koji je bio prazan još od nemačke okupacije.[3]

Astronomski sat – Orloj[uredi | uredi izvor]

Astronomski sat je postavljen 1410. godine i predstavlja jedan od najstarijih i najdetaljnijih satova tog tipa u svetu. Iako je gotovo uništen tokom Drugom svetskog rata obnovljen je do 1948. godine. Časovnik pokazuje sate, kalendar, zodijačku konstalaciju, relativne položaje Sunca, Meseca i zvezda, smene godišnjih doba. Iznad sata se svakog punog sata otvaraju vrata kroz koja kruže 12 apostola, uz zvučne efekte, što predstavlja izuzetnu turističku atrakciju.

Iako je većina kuća obnovljena u doba renesanse i baroka, mnoge kuće oko trga još uvek imaju srednjovekovno obeležje. Nasuprot barokne crkve Svetog Nikole na gornjem trgu stoji Palata Lihtenštajn sa fasadom iz doba neoklasicizma. Posetioci ovde mogu da slušaju koncerte klasične muzike. Stub u čast Svete Trojice stoji na trgu da bi označio kraj kuge 1713. godine. Donji deo trga ima priličan udeo impresivnih građevina sa Gradskom kućom, zajedno sa tri palate, Šternberg (da se ne meša sa svojim većim imenjakom, umetničkom galerijom u Hradčanima), Smiricki i Kajzerštajn.[4]

Na Starom gradskom trgu su smeštene i mnoge druge zgrade impresivnih fasada i velikog istorijskog značaja, kao: Kuća kod zlatnog jednoroga, iz 18. veka, fasada kasnog baroka, gde je B. Smetana otvorio prvu muzičku školu; Storčova kuća, gotičkog stila iz 14. veka, restaurirana u 19. veka u neo-renesansnom stilu; Golc-Kinski palata, u stilu rokokoa i neo-klasicizma; Kuća kog kamenog zvona iz 13. veka; i mnoge druge.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Prague: City Guidebook. Praha: Kartografie Praha. 2000. str. 6. 
  2. ^ Míka, Alois (1968). Staroměstská radince a náměstí: Old Town Hall and Square: Altstädter Rathaus und Ring. Praha: Olympia. str. 20—21. 
  3. ^ „Šta videti u Pragu”. stavideti.com. Pristupljeno 21. 3. 2020. 
  4. ^ Westwood, Liz. „Prague's Mala Strana, Exploring the Little Quarter”. wanderwisdom.com. Pristupljeno 21. 3. 2020. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Art an History of Prague, Izdavačka kuća Casa Editrice Bonechi, 2004, izdanje na engleskom jeziku