Studio B

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Radio-televizija Studio B
TipRegionalna televizija
Zemlja Srbija
Dostupnostgrad Beograd i okolina
SedišteCara Dušana 208, Beograd
Datum pokretanja1. april 1970Radio,
28. mart 1990Televizija
Veb-sajtwww.studiob.rs

Studio B je radio-televizija iz Beograda, Srbija.

Radio Studio B[uredi | uredi izvor]

Radio Studio B je osnovan 1. aprila 1970. godine. U momentu osnivanja Radio Studio B je predstavljao prvu stanicu u SFRJ koja se nalazila izvan sistema elektronskih državnih medija. Osnivači Studija B su bili novinari dnevnog lista "Borba".

Radio Studio B je od početka zamišljen kao gradski radio. Program radija se od samog početka sastojao od mnogo muzike, prekidane sa ne više od tri minuta govora između numera, što je predstavljalo novinu na tadašnjoj radijskoj sceni.

Radio Studio B je već 1971. godine proširen Drugim Programom. Drugi Program je pokrenut na srednjim talasima i posvećen je modernoj muzici. Muzički program je prekidan jedino vestima na svaki sat.

Par godina kasnije je pokrenut i Treći Program, koji se bavi klasičnom muzikom.

Beograde, dobro jutro[uredi | uredi izvor]

Tokom osamdesetih godina beogradski pesnik i pisac Duško Radović je kroz svoj Jutarnji Program postao zaštitni znak Radija Studio B. Duško Radović je u svojoj emisiji "Beograde dobro jutro" kroz aforizme, humor i satiru nudio svoje svakodnevno viđenje života u Beogradu.

Pored Duška Radovića novinar Đoko Vještica (koji je bio drugi voditelj i urednik Jutarnjeg Programa) je takođe ostao upamćen po svom javnom prozivanju (kroz direktno uključivanje u radio program) rukovodilaca komunalnih preduzeća u Beogradu .

PGP Studio B[uredi | uredi izvor]

Produkcija Gramofonskih Ploča Studio B je pokrenuta 1973. godine. Za izdavačku kuću Studio B singlove su objavljivali razni beogradski sastavi ("Dah“, „S vremena na vreme“, „Crni Biseri“ itd.) i samostalni umetnici (Savčić Vladimir Čobi, Bora Đorđević, itd.) tokom sedamdesetih godina.

NTV Studio B[uredi | uredi izvor]

Studio B je još sedamdesetih godina imao produkciju TV reklama, ali se u TV vode ozbiljno upustio tek 1990. godine. Nezavisna Televizija Studio B prvi put je pokrenuta 28. marta 1990. godine, ali je taj pokušaj trajao kratko jer su joj vlasti vrlo brzo zabranile rad.

Drugo pokretanje NTV Studio B je izvršeno 19. novembra 1990. godine, u momentu kada je Studio B već postao privatno akcionarsko društvo. Na sličan način na koji je Radio Studio B predstavljao novinu u momentu osnivanja, NTV Studio B je kao TV stanica nudila drugačiju uređivačku politiku od one koja se mogla naći na tadašnjim državnim TV kanalima.

Uloga NTV Studio B u izveštavanju sa nasilnih demonstracija održanih u Beogradu 9. marta 1991. godine zamalo je rezultovala zabranom stanice od strane tadašnjeg režima. Iako do zabrane nije došlo, vlasti su nastavile da vrše politički pritisak na poslovne saradnike i oglašivače NTV Studio B.

Skupština grada Beograda je preuzela osnivačka prava nad NTV Studio B 1996. godine. S obzirom da je u to vreme Skupština grada Beograda bila u rukama SPS-a, imenovano je novo (politički podobno) rukovodstvo. Kao posledica promene rukovodstva, jedan deo poznatih novinara je tada napustio Studio B. Sa promenom vlasti u Beogradu 1997. rukovodstvo je opet promenjeno, a deo starih novinara se vratio u Studio B.

Međutim, politički pritisci su nastavljeni i sledećih godina. Miloševićev režim je odlučio da se konačno obračuna sa medijskom kućom 17. maja 2000. godine, kada je oružanim upadom policije Studio B zauzet. Uredništvo je otpušteno i zamenjeno, a dovedeni su i novi prorežimski novinari.

Nakon uspostavljanja demokratske vlasti u Srbiji i pada Miloševićevog režima Studio B je doživeo još jednu promenu uredništva i novinarskog osoblja.

U periodu od 2007. do 2014. njen direktor je bio Aleksandar Timofejev.[1]

Danas je RTV Studio B javno radiodifuzno preduzeće.

Od 19. avgusta 2015, RTV Studio B je u vlasništvu kompanije Maksim Medija d.o.o., poznate po tome što u svom vlasništvu ima četiri radio stanice, od kojih je najpoznatija stanica Radio TDI[2].

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]