Fizir-Mikl
Fizir-Mikl | ||
---|---|---|
Opšti podaci | ||
Namena | Obuka jedriličara | |
Posada | 1 | |
Poreklo | Kraljevina SHS | |
Proizvođač | Samogradnja | |
Probni let | 1923. | |
Uveden u upotrebu | 1923. | |
Povučen iz upotrebe | 1923. | |
Status | neaktivan | |
Prvi operater | Fizir-Mikl | |
Broj primeraka | 1 | |
Dimenzije | ||
Masa | ||
Pogon | ||
Fizičke osobine | ||
Performanse | ||
Portal Vazduhoplovstvo |
Fizir-Mikl je eksperimentalna vazduhoplovna jedrilica namenjena za osnovnu obuku i trenažu pilota i jedriličara. Mešovite je konstrukcije (pretežno drvo i platno). Ovu jedrilicu su konstruisali inženjeri Rudolf Fizir i Josip Mikl 1923. godine.
Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]
Ovu jedrilicu su projektovali 1923. godine inženjeri Rudolf Fizir i Josip Mikl dok su radili u Vazduhoplovnom arsenalu u Petrovaradinu. To je bila prva vazduhoplovna jedrilica projektovana i napravljena na teritoriji Kraljevine SHS-(Jugoslavije) a ime je dobila prema prezimenima projektanata. Jedrilica je uspešno poletela avgusta meseca 1923. godine u sremskom selu Beška i njome je prvi probni let napravio sam J. Mikl, da bi testiranje nastavio kapetan M. Navratil vojni pilot.
Tehnički opis[uredi | uredi izvor]
Jedrilica Fizir-Mikl je klasifikovana kao visokokrilini monoplan mešovite konstrukcije (drvo platno). Konstrukcija trupa je bila napravljena od drveta a oplata je od drvene lepenke. Poprečni presek trupa je bio pravougaonog oblika. Na početku trupa, ispred krila je bila smeštena pilotska kabina koja nije imala niti poklopac niti zaštitni vetrobran. Pilot je iz kabine imao lep pregled okoline letelice. Komande jedrilice su bile čeličnim sajlama vezane za izvršne organe letelice (krilca, i kormila pravca i visine). Krilo je imalo drvenu konstrukciju sa dve ramenjače a obloga je bila od impregniranog platna. Repne površine su bile izvedene kao i krilo. Stajni trap je imao napred dva fiksna točka a ispod repa jedrilice se nalazila elastična drvena drljača.
Karakteristike[uredi | uredi izvor]
Karakteristike navedene ovde se odnose na jedrilicu Fizir-Mikl a prema izvorima.
Finesa | 1 : pri brzini km/h |
---|---|
Performanse |
|
Dimenzije |
|
Masa |
|
Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]
Ne postoji pouzdan podatak gde je napravljena ova jedrilica. Postoji mogućnost da je napravljena u Aeroplanskoj radionici Vazduhoplovnog arsenala u Petrovaradinu, Ikarusu u Novom Sadu ili u Radionici Fizira u Petrovaradinu. Probni let kao i kasniji letovi koje je obavio pilot Navratil isvodili su se u Beškoj gde je do drvene građe napravljena skakaonica (tobogan) slična onim skakaonicama za skijaške skokove gde je jedrilica spuštajući se niz skakaonicu dobijala početnu brzinu koja joj je omogućavala da se vine u vazduh. Ova jedrilica je bila veoma značajna za razvoj našeg vazduhoplovstva jer je pored toga što je bila prva, pokazala je da smo i stručno i tehnološki sposobni za proizvodnju domaćih letelica. Tako je počelo!
Sačuvani primerci[uredi | uredi izvor]
Nije sačuvana ova jedrilica niti njeni ostatci.
Zemlje koje su koristile ovu jedrilicu[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Mikić, Sava J. (1933). Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Štamparija Drag.Gregorića.
- Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). Kratka istorija vazduhoplovstva u Srbiji (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-1-9.
- Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). The Century of Sport Aviation in Serbia (na jeziku: (jezik: engleski)). Beograd: Aerokomunikacije.
- Krunić, Čedomir (2013). Civilno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije -druga knjiga (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Č.Krunić. ISBN 978-86-901623-4-5.
- Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2017). Tvorci vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Muzej nauke i tehnike Beograd. ISBN 978-86-82977-60-5.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- inž. Mikl 1923g
- Fizir-Mickl
- Gábor Fekecs
- Aeroplanska radionica Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. februar 2011)
- Јосип Микл Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. januar 2020)
- Рудолф Физир Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. decembar 2019)