Filah

Koordinate: 46° 36′ 53″ S; 13° 50′ 46″ I / 46.614722° S; 13.846111° I / 46.614722; 13.846111
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Filah
nem. Villach
Filah
Zastava
Zastava
Grb
Administrativni podaci
DržavaAustrija
Savezna državaKoruška
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.59.324
 — gustina439,8 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 36′ 53″ S; 13° 50′ 46″ I / 46.614722° S; 13.846111° I / 46.614722; 13.846111
Vremenska zonaUTC+1, leti UTC+2
Aps. visina501 m
Površina134,89 km2
Filah na karti Austrije
Filah
Filah
Filah na karti Austrije
Ostali podaci
GradonačelnikHelmut Mancenrajter
Veb-sajt
www.villach.at

Filah ili Beljak (nem. Villach, sloven. Beljak) je grad u Austriji, smešten u južnom delu države. Filah je drugo po veličini i značaju gradsko naselje u pokrajini Koruškoj, gde čini samostalan gradski okrug.

Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]

Naziv Filah nastao je od slovenačkog naziva za grad Beljak (beljak od beo, beli, beljen).

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Filah se nalazi u južnom delu Austrije, veoma blizu granice sa Slovenijom (11 km) i Italijom (15 km). Prestonica države, Beč, udaljena je oko 420 km severoistočno od grada, a pokrajinska, Klagenfurt, oko 35 km istočno.

Reljef: Filah se smestio u prostranoj kotlini središnje Koruške, podno Alpa. Na mestu grada sustiče se više puteva sa severa ka Jadranu na jugu.

Klima: Klima u gradu je umereno kontinetalna sa znatnim uticajem planinske klime zbog okruženja Alpa i znatne nadmorske visine.

Vode: Filah leži na reci Dravi i njenoj pritoci Gajl, dok se u neposrednoj blizini grada nalazi mnoštvo jezera.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Gradsko jezgro
Dravska obala grada

Već u neolitu nastaju prva naselja na mestu današnjeg Filaha. U rimsko doba postoji važno saobraćajno čvorište u okviru rimske provincije Norik. Sa propadanjem rimskog carstva ne gubi se značaj saobraćajnog čvorišta, pa se u ranom srednjem veku ovo područje naziva Römerweg.

Oko 878. godine na ovom mestu postoji most i naselje oko njega. 1060. godine naselje dobija pravo trgovišta, a 1240. godine prvi put se spomilje današnje ime grada. U 16. veku grad grad dobija prvog gradonačelnika. Grad je tokom ovog razdoblja bio prosperitetan, ali su zemljotresi iz 1348. i 1690. godine kočili nesmetan razvoj.

Napoleon zauzima 1805. godine. Filah i 1809-13. grad je u okviru francuskih Ilirskih provincija.

Sa gradnjom južne železnice (Südbahn) 1858. godine. Filah polako se razvijao u industrijski grad. U Drugom svetskom ratu skoro 85 posto grada bilo je uništeno, ali je kasnije obnovljen. Posle rata Filah je prešao granicu od 50.000 stanovnika.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1981.1991.2001.2011.
52.69254.64057.49759.324

Po proceni iz 2016. u gradu je živelo 61.662 stanovnika.[1] Pre jednog veka grad je imao oko 20.000 stanovnika. U prvoj polovini 20. veka grad je brzo rastao tako da je do 1970-ih godina dosegao današnju cifru. Poslednjih decenija grad demografski stagnira, ali su se tokom ovog vremena razvila predgrađa.

Gradske znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Filah je danas najpoznatiji po brojnim festivalima. Grad ima i razvijene obrazovne ustanove.

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]