Fribur

Koordinate: 46° 48′ S; 7° 09′ I / 46.8° S; 7.15° I / 46.8; 7.15
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fribur/Frajburg
Fribourg - Freiburg - Friburgo
Pogled na stari deo grada
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Švajcarska
KantonKanton Fribur
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 34.084
 — gustina3.657,08 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 48′ S; 7° 09′ I / 46.8° S; 7.15° I / 46.8; 7.15
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina610 m
Površina9,32 km2
Fribur/Frajburg na karti Švajcarske
Fribur/Frajburg
Fribur/Frajburg
Fribur/Frajburg na karti Švajcarske
Ostali podaci
GradonačelnikPjer- Alen Klemen
Veb-sajt
www.fr.ch/ville-fribourg

Fribur/Frajburg (franc. Fribourg, nem. Freiburg im Üechtland, Freiburg, ital. Friburgo) je grad u zapadnoj Švajcarskoj. Fribur/Frajburg je sedište i najveći grad istoimenog kantona Fribur.

Fribur/Frajburg je danas poznat kao jedan od gradova u Švajcarskoj sa mešanim francuskom-nemačkim stanovništvom. Takođe, grad poseduje jedno od najvećih očuvanih srednjovekovnih gradskih jezgara u Švajcarskoj.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Reka Sarin i stari deo grada na grebenu
Grad poseduje veliko i dobro očuvano jezgro

Fribur/Frajburg se nalazi u zapadnom delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Berna grad je udaljen 33 km jugozapadno.

Reljef: Grad Fribur/Frajburg je smešten u severnom podnožju Bernskih Alpa, na približno 610 metara nadmorske visine. Grad se smestio na mestu gde reka Sarin izlazi iz planinskog poddrčja južno u oblast Švajcarske visoravni severno.

Klima: Klima u Friburu/Frajburgu je umereno kontinentalna sa oštrijim odlikama zbog nadmorske visine i okruženosti Alpima.

Vode: Fribur/Frajburg se smestio na grebenima iznad uske doline reke Sarin. Ovakva okolnost daje jedinstvenu sliku grada sa rekom sa brojnim mostovima i vidikovcima na reku.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Fribura/Frajburga je bilo naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima, ali nije imalo izrazitiji značaj.

Današnje gradsko naselje prvi put se spominje 1157. godine. Od tada grad sa okolinom činio je polunezavisnu državicu, od koje se vremenom razvio današnji kanton. Fribur/Frajburg je samostalno sklapao ugovore sa okolnim državama, a najviše sa Vojvodstvom Bern, koje je kasnije preuzelo zaštitu ove malene države. 1478. godine Fribur/Frajburg je dobio gradska prava. Tokom vremena reformacije grad i okolina su ostali katolički, za razliku od okolnih krajeva.

Fribur/Frajburg sa okolinom se 1481. godine pridružio Švajcarskoj konfederaciji i u takvom položaju je ostao do danas izuzev vremena Napoleonovih ratova. Od grada i okoline obrazovan je kanton.

Tokom 19. veka Fribur/Frajburg se počinje polako razvijati i jačati privredno. Ovo blagostanje se zadržalo do dan-danas.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2008. godine Fribur/Frajburg je imao oko 34.000 stanovnika. Od tog broja 29% su strani državljani. Međutim, kako je grad zadržao srednjovekovne granice, gradsko područje se širilo preko njih, pa danas grad sa okolnim predgrađima ima bezmalo 100.000 stanovnika.

Jezik: Fribur/Frajburg je danas poznat kao grad u Švajcarskoj sa mešovitim (francusko-nemačkim) stanovništvom, pa je zvanično grad dvojezični. Švajcarski Francuzi čine većinu gradskog stanovništva i francuski jezik preovlađuje u gradu (63,6%). Udeo švajcarskih Nemaca nije zanemarljiv, oni čine značajan deo stanovništva grada i nemački jezik je takođe čest u maternjoj upotrebi (21,2%). Tokom srednjeg veka oni su čini pretežan deo građana, ali se njihov udeo osetno smanjio tokom rasta grada u protekla dva veka. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama grada čuju brojni drugi jezici. Tako se danas tu mogu čuti i italijanski i srpskohrvatski jezik.

Veroispovest: Mesno stanovništvo je od davnina bilo rimokatoličko i Fribur/Frajburg se i danas smatra jednim od „uporišta“ rimokatolicizma u Švajcarskoj. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera. I danas su građani većinom rimokatolici (69%), ali tu žive i manjinski protestanti (9%), ateisti (8%), muslimani i pravoslavci.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Fribur/Frajburg je poznat po razvijenoj industriji piva i preziznih instrumenata. Poslednjih decenija turizam je postao veoma važna privredna grana.

Znamenitosti grada[uredi | uredi izvor]

Grad Fribur/Frajburg je važno turističko odredište u državi. Pored prirodnih znamenitosti vezanih za lepote okolnih Alpa i alpskih jezera, tu je dobro očuvano staro gradsko jezgro, jedno od prvorazrednih u državi. Posebno je privlačan položaj grada na grebenu iznad reke i na veoma pokrenutom terenu. Pažnju privlače Katedrala svetog Nikole, stare zidine, ali i brojne male ulice, koje su strme i krivudave.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]