Hanau

Koordinate: 50° 08′ 00″ S; 8° 55′ 00″ I / 50.13333° S; 8.91667° I / 50.13333; 8.91667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hanau
Hanau
Forum Centar u Hanauu
Zastava
Zastava
Administrativni podaci
Država Njemačka
Savezna država Hesen
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 96 158[1]
 — gustina1.153 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate50° 08′ 00″ S; 8° 55′ 00″ I / 50.13333° S; 8.91667° I / 50.13333; 8.91667
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina104 m
Površina76,5 km2
Hanau na karti Nemačke
Hanau
Hanau
Hanau na karti Nemačke
Poštanski broj63450
Pozivni broj06181
Registarska oznakaHU
Veb-sajt
www.hanau.de

Hanau (njem. Hanau) je grad u nemačkoj saveznoj državi Hesen, na istoku regije Rajna-Majna. Smešten je na ušću reke Kincig u reku Majnu. Pripada frankfurtskoj aglomeraciji i grad je sa posebnim statusom okruga Majn-Kincig. Šesti je po veličini grad u saveznoj državi Hesen [2] Kao bitno železničko čvorište i zbog luke na reci Majni predstavlja važan transportni centar. Grad je poznat po tome što je rodno mesto Jakoba i Vilhelma Grima.

Hanau, nekada sedište lordova i grofova Hanaua, izgubilo je veliki deo svog arhitektonskog nasleđa u Drugom svetskom ratu. Britanski vazdušni napad 1945. godine stvorio je vatrenu oluju, ubivši jednu šestinu preostalog stanovništva i uništivši 98 odsto starog grada i 80 odsto ukupnog grada[3]. Nakon posleratne obnove, grad Hanau je ponovo ekonomsko i kulturno središte regiona Main-Kinzig i važno saobraćajno, industrijsko i tehnološko mesto.

Do 2005. godine, Hanau je bio administrativno središte okruga Main-Kinzig, kada se središte preseljava u Gelnhauzen.

Dana 19. februara 2020., napadač je napao dva ugostiteljska objekta u Hanau, ubivši devet ljudi, poreklom van Nemačke, pre nego što je ubio majku i sebe[4].


Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Grad je smešten 25 km istočno od Frankfurta na Majni u okrugu Majna-Kincig u nemačkoj saveznoj državi Hesen. Grad se nalazi na ušću reke Kincig u Majnu, na nadmorskoj visini od 104 metra. Površina opštine iznosi 76,5 km².

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima u Hanauu je topla i umerena. Hanau je grad sa značajnim padavinama. Čak i u najsušnijim mesecima ima puno kiše. Najmanje padavina pada u februaru (prosečno 39 mm padavina), dok najviše padavina bude u junu ( 71 mm padavina). Sa prosekom od 19,1 °C, jul je najtopliji mesec. Januar je najhladniji mesec u godini sa prosečnom temperaturom od 0,7 °C.[5]

Susedne opštine[uredi | uredi izvor]

Hanau graniči sa deset gradova i opština:

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ime[uredi | uredi izvor]

Najstarija spomenuta Hanau, kao hagenouwa, datira od 20. marta 1143,[6] koja se kasnije menja u Hagenowa(1151) ili Hagenowe (1234, 1238, 1240). Toponomastika se danas zasniva na kombinaciji nemačkih reči Hagen i Aue . Ime znači nešto poput "ograđeno ili utvrđeno naselje u rečnom okruženju".

Srednji vek[uredi | uredi izvor]

Stari grad[uredi | uredi izvor]

Hanau oko 1550. :Schloss = dvorac; A i B: kapije unutar srednjovekovnog gradskog zida; C i D: kapije utvrđenja iz 16. veka.

Zamak u Hanau prvi put se spominje 1143. Tada se oko dvorca razvilo naselje. Kralj Albreht I, 2. februara 1303. dodeljuje naselju gradska i trgovačka prava. Ovo se odnosilo na pravo otvaranja pijace i izbora saveta na čelu sa dva gradonačelnika, kao i oslobođenjem od kmetstva („Gradski vazduh vas čini slobodnima“). Za to vreme, počela je izgradnja prvog gradskog zida.

U 15. veku, gradsko stanovništvo je poraslo i grad se značajno proširio. Na zapadu je oformljeno predgrađe, izvan prvobitnog zida, da bi 1470. i ovo predgrađe bilo zaštićeno zidinama. Pod grofom Filipom II od Hanau-Munzenberga, 1528. godine,započeta je gradnja gradskog utvrđenje sa dva zidna sistema.

Novi grad (Nojštat)[uredi | uredi izvor]

Najveći i najznačajniji podsticaj razvoju grada se desio 1. juna 1597. godine kada je grof Filip Ludvig II potpisao ugovor sa valonskim i holandskim kalvinističkim izbeglicama o doseljavanju u grad.[7]

Hanau - iz Topografije Hassiae von Matthäus Merian 1655, s desne strane je Nojštat

Osim stanovništva, Huguenota, u grad je došao i kapital kao i specijalistička znanja novodoseljenih. Shodno obećanju o slobodi ispovedanja vere, izbeglice su se obavezale da posluju u Hanauu i odmah su formirali svoju zajednicu, crkvu i upravu za „novi grad Hanau“ (Neustadt Hanau). Nojštat je više od 200 godina imao svoju nezavisnu opštinu u odnosu na stari dio grada. U svoj, novoformirani grad Hanau Nojštat, doneli su i svoj arhitektonski stil. Kuću su gradili odmah do ulice, a iza kuće, u dvorištu, gradili su svoje radionice. Pored zlatara, proizvodnje sukna i svilenih predmeta, šeširdžijskih radnji i mnogih drugih radionica, počele su da se otvaraju i prve fabrike. Dolaskom Valonaca i Holanđana počeo je uspon Hanaua kao važnog poslovnog mjesta. Novi grad - veći od starog - bio je zaštićen tada modernim utvrđenjem u baroknom stilu, koje je pokazalo svoj značaj tek nekoliko godina kasnije u Tridesetogodišnjem ratu. Grad je preživeo opsadu 1637. godine sa samo manjim oštećenjima. Filip Ludvik II je naselio i Jevreje u Hanauu. Jevrejska zajednica postoji od 1604. godine.

19. vek[uredi | uredi izvor]

Bitka kod Hanaua (1813.) Horas Verne

Za vreme Napoleonovih ratova, sam car naredio je uništenje fortifikacija Hanaua. To je stvorilo šansu da se oba dela grada šire preko svojih tradicionalnih granica.

Na širem području Hanaua, zbila se 30. i 31. oktobra 1813, ne baš velika ali taktički bitna, Bitka kod Hanaua između francuskih trupa i austro-bavarskih snaga. Pobeda Francuza omogućila je da se Napoleonova vojska povuče na francusko tlo, oporavi i pripremi za nastupajuću invaziju na Francusku.[8]

Tokom 1820-ih, administracije oba grada Hanau su spojene. Sa svojim predindustrijskim radionicama Hanau je postao jezgro teške industrijalizacije tokom 19. veka. Tome je u velikoj meri doprineo njegov razvoj kao važnog železničkog čvorišta.

U 19. veku Hanau je bio centar nemačkog demokratskog pokreta i dao je značajan doprinos revolucijama i 1830. i 1848. godine. Usled čega je nakratko bio okupiran savezničim kontrarevolucionim snagama Bavarske i Austrije. Grad i ceo okrug, 1866. godine, konačno bivaju pripojeni Prusiji. Krajem 19. veka Hanau je postao glavni garnizonski grad. Zbog železničkog čvorišta, ovde je bio stacioniran veliki broj vojnih inženjera, kao i druge vojne jedinice.

20. vek[uredi | uredi izvor]

Dolaskom na vlast Nacionalsocijalista 1933. godine i stupanje "Nirnberških zakona", Jevreji koji su ostali do početka Drugog svetskog rata deportovani su i ubijeni.

Dvorac Filipsrue, danas Istorijski muzej u Hanauu

Nekoliko dana pre nego što je Hanau preuzela američka vojska, u u britanskim vazdušnim napadima, marta 1945. godine, uništeno je oko 87% grada[9]. Od 15.000 stanovnika koji su u to vreme ostali u gradu, 2.500 je poginulo u bombardovanju.

U gradu je bio jedan od najvećih garnizona američke vojske u Evropi. Budući da je na strateški važnoj lokaciji na, takozvanom, Fuldskom koridoru (eng. Fulda Gap), broj vojnog osoblja je na vrhuncu tokom hladnog rata išao i do 45.000 vojnika, američkih civila i njigovih članova porodice. Garnizon je zatvoren u aprilu 2018. U međuvremenu je većina bivših vojnih objekata i lokacija dobila civilnu namenu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sa 96 158 stanovnika to je šesti najnaseljeniji grad Hesen[1] . Više od 25% stanovnika su strani državljani ili građani nenemačkog porekla.[10]

Religija[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo je kako kroz istoriju tako i danas, konfesionalno, veoma heterogeno.

Broj pripadnika verskih zajednica tokom vremena:

  • 1885: 18,995 protestanti (= 77,92%), 4,599 katolici (= 18,87%), 196 ostale hrišćanskih zajednice(= 0,80%), 574 jevreja (= 2,35%), 13 ostalih (= 0,05%) stanovnika
  • 1961: 30.565 protestanti (= 64.75%), 13.275 katolici (= 28.12%) stanovnika[11]

Dana 31. decembra 2003. godine 27.492 stanovnika je pripadalo rimokatoličkoj, a 24.410 evangeličkoj crkvi. Osam godina kasnije, 31. decembra 2011. godine, bilo je znatno manje pripadnika ovih zajednica, naime bilo je 23.885 rimokatolika i 20.499 pripadnika evangeličke crkve, a drugih oko 45.000.

Jevrejska zajednica[uredi | uredi izvor]

Najraniji pisani dokazi o prisustvu Jevreja u Hanauu datiraju iz 1313. godine. U 17. i 18. veku Hanau se razvio u važan centar hebrejskog štamparstva. Zajednica je brojala 540 osoba 1805, 80 porodica 1830, 447 osoba 1871, a 657 na prelazu veka. 1925. godine u Hanau je bilo 568 Jevreja.[12]

Grb i zastava[uredi | uredi izvor]

Zastava sa grbom Hanaua

Grb Hanaua vodi poreklo od grofova i grofovije Hanau. Osnovu grba čini štit, podeljen u crno i zlatno. Levo je zlatni okrunjeni lav crvenog jezika u pratnji sedam srebrnih krstova, a desno su tri crvena ševrona na zlatnoj podlozi, dok se, kao motiv na čelenki, pojavljuje beli labud .

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Prijateljski gradovi[uredi | uredi izvor]

Kultura[uredi | uredi izvor]

Manifestacije[uredi | uredi izvor]

Spomenik braći Grim u centru Hanaua

Festival bajke-Braća Grim[uredi | uredi izvor]

Festival bajke održava se svake godine od maja do jula / avgusta u "Amfiteatru" pored dvorca Park Filipsrue. U znak sećanja na braću Grim, sinove grada Hanaua, ovde se dramatiziraju i postavljaju razne bajke iz njihovih zbirki.[13]

Koncert zamka Filipsrue[uredi | uredi izvor]

Koncerti palate Filipsrue predstavljaju seriju manifestacija klasične muzike, koje se od 1987. godine održavaju svake godine.

Kinzigtal total[uredi | uredi izvor]

Jednom godišnje se održava biciklistička nedelja pod nazivom Kinzigtal total.

Muzeji[uredi | uredi izvor]

U Hanau postoji devet muzeja, zbirki i muzejskih objekata. Istorijski muzej u zamku Filipsrue najpoznatiji je od muzeja u gradu. Grad upravlja i muzejem za arheologiju, regionalnu praistoriju i ranu istoriju, kao i istoriju grada, koji se nalazi u dvorcu u Štajnhejmu.

Ekonomija i infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Vazdušni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Hanau nema svoj aerodrom. Mali avioni lete sa aerodroma u Majnhauzenu i Langenselbold. Međunarodni aerodrom Frankfurt je udaljen oko 30 kilometara od centra grada.

Železnica[uredi | uredi izvor]

Hanau je kroz istoriju bio važno železničko čvorište. Tako i danas zauzima važno mesto u železničkoj mreži Nemačke. Pruga se iz Hanaua grana u šest pravaca pa tako imamo i linije: Frankfurt (RE / RB 55), Ašafenburg (RE / RB 55), Fulda (RE / RB 50), linija Bebra - Frankfurt, Fridberg (RB 49) i za Erbah i Eberbah, takozvana Odenvald pruga (RE/RB 64).

Železnička stanica Hanau-Vilhelmsbad

U Hanauu se pored glavne železničke stanice, koja povezuje gore navedene rute, nalaze i stanice Hanau Vest i Hanau-Vilhelmsbad na liniji za Frankfurt, stajalište Grosauheim (linija za Ašafenburg), stanica Volfgang(linija za Fuldu), Štanheim (Main) i Nord- Hanau (linija Fridberg) i stanica Hanau-Klein Auheim (Odenvald železnica) . Stari železnički depo je sada muzej železnice.

Drumski saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Grad je povezan sa dobro razvijenom putnom mrežom, uključujući savezne autoputeve A 3, A 45 i A 66, kao i savezne autoputeve B 8, B 43, B 43a i B 45. Pored toga, tu je i mnoštvo gradskih, magistralnih i lokanih puteva.

Gradski prevoz[uredi | uredi izvor]

Linije S8 i S9 na mapi Rajna-Majna mreži S-Bana

Gradski i lokalni prevoz su odlično organizovani. Brojne autobuske linije povezuju grad sa prigradskim naseljima i susednim gradovima. Tramvaj u Hanauu postoji još od 1908. godine. Trenutno ima 13 gradskih tramvajskih linija.

Grad je povezan linijama S 8 (od 1995) i S 9 (od 2000) S-Ban Raina-Majna mreže.

Rečni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Luka u Hanauu je jedna od najvećih luka na Majni, kanalu Majina-Dunav i Dunavu.

Industrija[uredi | uredi izvor]

Hanau je dom nekoliko značajnih kompanija iz oblasti tehnologije materijala, medicinske i stomatološke tehnologije, hemije i projektovanja i izgradnje postrojenja. Istorijski gledano, bio je dom prve nemačke fabrike fajansa i ima dugu tradiciju u zlatarstvu i izradi nakita. Velike kompanije sa sedištem u Hanauu između ostalih su: Heraeus, Evonik Industries, Dunlop, ALD Vacuum Technologies, ​​Vacuumschmelze i Umicore. Mnoge kompanije hemijske industrije smeštene su u industrijskoj zoni Volfgang.

Nezaposlenost[uredi | uredi izvor]

Stopa nezaposlenosti u aprilu 2008. bila je 5,6 posto što je bilo ispod prosjeka Hesena(6,8 posto). Stopa nezaposlenosti u Hanauu u aprilu 2015. iznosila je 6,9 procenata, dok je u Hesenu prosečno bila 5,5 posto. Suprotno nacionalnom trendu, nezaposlenost je porasla. Stopa nezaposlenosti je i sada iznad proseka savezne države Hesen. [14] [15]

Sudovi i institucije[uredi | uredi izvor]

Hanau je, između ostalog, sedište Okružnog suda Hanau (Landgerichts), Javnog tužilaštva Hanau i Osnovnog suda Hanau (Amtsgericht).

Zdravstvo[uredi | uredi izvor]

U Hanauu se, sem gradske klinike Hanau nalazi se i bolnica St. Vinsenta. Takođe, postoji mnošto ustanova za zbrinjavanje starih lika kao i drugih zdravstvenih ustanova.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Zgrada akademije

U školskoj 2004/2005. Godini u 868 razreda hanauskih škola pohađalo je 19.113 učenika. Udeo stranaca bio je 22,9 odsto. Ukupno 15 osnovnih škola postoji u Hanauu i veliki broj državnih i privatnih srednjih škola.

Državna akademija crtanja Hanau je jedna od najstarijih škola za dizajn plemenitih metala u Evropi, čiji počeci sežu u 1776 godinu, kada su tadašnji poznati zlatari Hanaua, osnovali "školu crtanja", kako bi unapredili dizajn nakita i posuđa koje su proizvodili.

Sport[uredi | uredi izvor]

Sportsko društvo TG Hanau - službeni naziv Turngemeinde 1837 Hanau a. V - je sportski društvo koje okuplja najveći broj sportista u Hanauu. U sklopu društva aktivno je više klubova različitih sportova: košarka, odbojka, badminton, bejzbol, hokej, stoni tenis i drugi. Društvo broji oko 3700 članova. Hanau je takođe dom najstarijih fudbalskih klubova Hesena, [16] FC Hanau 93 i TSV Hanau 1860.

Hanau ima jedan od najstarijih mačevanje klubova u Nemačkoj i tri veslačka kluba. Golf teren u Hanauu u banjskom kompleksu Vilhelmsbad jedan je od najpoznatijih u Nemačkoj.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Zavod za statistiku-Hesen Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. januar 2018) 30.06.2019. (nemački jez.)
  2. ^ Zavod za statistiku-Hesen Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. januar 2018) 30.06.2019.
  3. ^ Schumacher, Karin; Schumacher, Hans-Jürgen (2003). Zeitreise durch den Spessart (German). Wartberg Verlag. str. 35. ISBN 3-8313-1075-0. 
  4. ^ Saopštenje državnog tužioca o statusu istrage napada na Hanau 19. 2.2020. godine Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. april 2020) na nemačkom
  5. ^ KLIMA HANAU, de.climate-data.org
  6. ^ Hanauer Geschichtsverein 1844 (eds.): 675 godina Starog grad Hanau - publikacija za godišnjicu grada i katalog izložbe u istorijskom muzeju grada Hanau na Majni, od 2. septembra do 1. oktobra 1978. Hanau 1978, str. 117, kat. 1 u. Sl. 74.
  7. ^ Wallonisch-Niederländische Kirche Hanau:Gemeinde Selbstverständnis, Pristupljeno 14.4.2020. (nemački jez.)
  8. ^ franc. {{{1}}} Mir, Jean-Pierre - „Hanau et Montmirail, La Garde donne et vainc”, Histoire et Collections. ISBN 978-2-35250-086-5.
  9. ^ Schumacher, Karin; Schumacher, Hans-Jürgen (2003). Zeitreise durch den Spessart (German). Wartberg Verlag. ISBN 3-8313-1075-0. str.35. (nemački jez.)
  10. ^ Hanau u brojkama. Dostupno 14.4.2020. (nemački jez.)
  11. ^ Hanau, Main-Kinzig-Kreis. Historisches Ortslexikon für Hessen., Dostupno 14.4.2020. (nemački jez.)
  12. ^ Hanau Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. avgust 2020)Museum of The Jewish People - Beit Hatfutsot. Dostupno 14.4.2020.
  13. ^ Oficijelna stranica festivala
  14. ^ Hanau u brojkamaDostupno 14.4.2020.(nemački jez.)
  15. ^ Arbeitslosenquote* in Hessen von 2001 bis 2019,de.statista.co Dostupno 14.4.2020.(nemački jez.)
  16. ^ fc-hanau93.de

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]