Ceratopsidi

Ceratopsidi Vremenski raspon: kasna jura — kasna kreda,
Skelet triceratopsa
Naučna klasifikacija
Domen:	Eukaryota
Carstvo:	Animalia
Tip:	Chordata
Kladus:	Dinosauria
Red:	†Ornithischia
Kladus:	†Marginocephalia
Podred:	†Ceratopsia Marsh, 1890
Podgrupe
†Albalophosaurus †Micropachycephalosaurus †Psittacosaurus †Stenopelix †Yinlong †Chaoyangsauridae †Neoceratopsia †Aquilops †Auroraceratops †Beg †Craspedodon? †Koreaceratops †Kulceratops †Liaoceratops †Microceratus †Mosaiceratops †Notoceratops? †Serendipaceratops? †Archaeoceratopsidae †Coronosauria †Graciliceratops †Leptoceratopsidae †Protoceratopsidae †Bagaceratopsidae? †Ceratopsoidea †Turanoceratops †Zuniceratops †Ceratopsidae

Ceratopsidi (eng. Ceratopsia; grč. sɛrəˈtɒpsiə, "lica sa rogovima") su bili grupa dinosaurusa biljojeda, sa karakterističnim vratnim naborima, rogovima na licu i papagajskim kljunovima. Hranili su se žilavim biljem zbog toga su imali veoma snažne vilice. Naučnici smatraju da su se kretali u krdima.

Istorijat

Otisak centrosaurusa

Ostaci ceratopsida su pronađeni u Aziji i Sjevernoj Americi, ali fosili ukazuju na njihovo prisustvo i na teritoriji Evrope. Njihov razvoj se veže za period od prije oko 85 miliona godina. U početku su, za dinosauruse, bili prilično mali. Širenjem po Aziji i Sjevernoj Americi postaju sve veći i brojniji. Najveći ceratopsid bio je triceratops (lat. Triceratops), 9 metara dužine. Do prije 65 miliona godina ovi biljojedi su bili jedni od najbrojnijih dinosaurusa. Naučnici su pronašli ostatke oko 30 vrsta ceratopsida ali se smatra da ih je bilo mnogo više. Dinosaurusi sa rogovima su živjeli u isto vrijeme kada i dinosaurusi sa oklopom, poput euoplocefalusa (lat. Euoplocephalus).

Karakteristike ceratopsida

Ceratopsia

Ceratopsidi su postali brojni zbog svojih zuba i vilica. Moćni mišići koji su se nalazili na velikim naborima sa zadnje strane lobanje, omogućavali su pomijeranje vilica koje su bile ispunjene desetinama oštrih zuba. Svojim oštrim papagajskim kljunom i snažnim zubima mogli su da odgrizu i progutaju velike količine žilavih i tvrdih biljaka koju drugi dinosaurusi nisu mogli da jedu. Imali su i do nekoliko oštrih rogova koje su koristili za odbranu od napada karnosaurusa (lat. Carnosauria)- dinosaurusa lovaca, poput tiranosaurusa (lat. Tyrranosaurus). Naučnici smatraju da su rogove možda koristili i u sukobima oko teritorije i vođstva krda. Rogove ceratopsida činila su dva dijela unutrašnji- koštana srž i spoljni, keratinski zaštitni omotač. Ti rogovi su slični sastavu rogova današnjih sisara. Dužina im je od 2 do 9 metara sa težinom do 5 tona. Najmanji ceratopsidi su bili veličine domaće svinje. Mladunci su se legli iz jaja. Fosilni ostaci svjedoče da su mladunci psitkosaurusa (lat. Psittacosaurus) bili malo duži od ljudskog dlana.

Činjenice o ceratopsidima

• Najraniji ceratopsid je bio psitkosaurus (lat. Psittacosaurus), dugačak oko dva metra čiji su fosili pronađeni u istočnoj Aziji. Imao je karakterističan ptičiji kljun ali još nije razvio rogove na licu i nabore na vratu.
• Kasniji pripadnici ove grupe su bili ogromni, kao npr. triceratops (lat. Triceratops) koji je imao kratak čvrst vrat zaštićen sa koštanim naborom većim od stola za ručavanje.
• Jednu od najvećih lobanja među kopnenim životinjama imao je ceratopsid torosaurus (lat. Torosaurus) – bila je dugačka preko 2,6 metara.
• Ceratopsidi su postali brojniji sa širenjem biljaka cvjetnica.
• Većina ceratopsida je imala veoma slična tijela pa naučnici raspoznaju različite vrste samo ako pronađu lobanje, naime različite vrste dinosaurusa sa rogovima raspoznaju se na osnovu oblika rogova.
• Pretpostavlja se da su veliki vratni nabori bili jarkih boja i koristili su ih kao prijetnja drugim dinosaurusima.
• Ceratopsid monoklonijus (lat. Monoclonijus) poznat je na osnovu veoma malog boja fosila.
• Većina ceratopsida je imala rogove usmjerene unaprijed, dok su rogovi stirakosaurusa (lat. Styracosaurus) bili usmjereni unazad.

Najpoznatije vrste ceratopsida i mjesto pronalaska fosila

Skelet psitakosaurusa

Lobanja triceratopsa

Fosili

• Triceratops (lat. Triceratops); (Montana i Vajoming, SAD i Saskečvan i Alberta, Kanada),
• Protoceratops (lat. Protoceratops); (Mongolija, Azija),
• Stirakosaurus (lat. Styracosaurus); (Alberta, Kanada i Montana, SAD),
• Hazmosaurus (lat. Chasmosaurus); (Alberta, Kanada),
• Centrosaurus (lat. Centrosaurus); (Alberta, Kanada),
• Psitkosaurus (lat. Psittacosaurus); (Kina i Mongolija, Azija),
• Plateosaurus (lat. Plateosaurus); (Centralna i Sjeverna Evropa)
• Torosaurus (lat. Torosaurus); (Montana, Vajoming, Južna Dakota, Sjeverna Dakota i Juta, SAD i Saskečvan, Kanada),
• Monoklonijus (lat. Monoclonius); (Montana, SAD i Alberta, Kanada).

Galerija

• 
  Centrosaurus
• 
  Pentaceratops
• 
  Styracosaurus
• 
  Einiosaurus
• 
  Yinlong
• 
  Protoceratops
• 
  Triceratops
• 
  Achelousaurus
• 
  Udanoceratops
• 
  Anchiceratops
• 
  Torosaurus
• 
  Avaceratops
• 
  Centrosaurus lobanja
• 
  Triceratops
• 
  Triceratops lobanje
• 
  Lobanje ceratopsida

Literatura

• Panajotović A. (2006). Enciklopedija živog sveta, Pirot, Knjižare PI-PRESS (Kuća knjige).
• Lakomica O. (1974). Mala enciklopedija životinjskog carstva II, Rijeka, Otokar Keršovani-Rijeka, Jugoslavija.