Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Ivkovačkom Prnjavoru

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Ivkovačkom Prnjavoru, ulaz u crkvu
Opšte informacije
MestoIvkovački Prnjavor
OpštinaGrad Jagodina
Država Srbija
Vreme nastanka1832.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac
www.zaprokul.org.rs/LKP/Kragujevac/zavod_za_zastitu_spomenika_kulture.html

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Ivkovačkom Prnjavoru, naseljenom mestu na teritoriji grada Jagodine, pripada Eparhiji šumadijskoj Srpske pravoslavne crkve. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture, odlukom Vlade Republike Srbije broj 633-7571/2005 od 1. decembra 2005. godine.[1]

Crkva posvećena Rođenju Presvete Bogorodice nalazi se uz klisuru kroz koju protiče Županjevačka reka. Prema predanju podignuta je u vreme kneza Lazara. Više puta je paljena i obnavljana. Prezidana je kamenom i omalterisana malterom od kreča, žutog peska. Skromnih je dimenzija sa pripratom, naosom i oltarskom apsidom. Transept se severno i južno završava nerazvijenim pevničkim prostorima, dok je u krovnom delu nešto naglašeniji. Na preseku naosa i transepta uzdiže se sa unutrašnje strane kružni, a sa spoljašnje strane osmougaoni tambur sa kupolom. Priprata na severnom i južnom zidu ima po dve plitke niše lučno zasvedene.

Oltarska apsida je polukružna sa polukalotom. Prema ikonostasu se završava istočnim travejom, proskomidijom i đakonikonom. Na apsidi se nalazi lučno zasvedeni manji jednodelni prozor, kao i na pevnicama, na kojima su prozori veoma uski. Pod je prvobitno bio daščani a potom je zamenjen kamenim, osim na mestu groba na južnoj strani priprate. Stari ikonostas je zbog dotrajalosti zamenjen novim na koji su po istom rasporedu vraćene ikone.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Ivkovačkom Prnjavoru”. Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac. Pristupljeno 07. 1. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Lazar Mirković, Arheološki spomenici i nalazišta u Srbiji, II Centralna Srbija, Beograd 1956., 170

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]