Щ (ćiriličko)
Ćiriličko slovo Щ | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Slova slovenskih jezika | |||||||
А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г | |
Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É | |
Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | ||
Ѕ | И | Ѝ | И́ | І | Ї | ||
Й | Ј | К | Ќ | Л | Љ | ||
М | Н | Њ | О | Ó | Ò | ||
Ō | П | Р | С | С́ | Т | ||
Ћ | У | Ў | Ф | Х | Ц | ||
Ч | Џ | Ш | Щ | Ъ | Ы | ||
Ь | Э | Ю | Я | ||||
Slova neslovenskih jezika | |||||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ | |
Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | ||
Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | ||
Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | ||
Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź | Ԇ | ||
Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ | Ӄ | ||
Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ | Ӆ | ||
Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ | ||
Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | ||
Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | ||
Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | ||
Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ | Ӳ | ||
Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ | Ӽ | ||
Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ | Ӵ | ||
Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ | ||
Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | ||
Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | ||
Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | ||
Ӏ | |||||||
Istorijska slova | |||||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ | Ҁ |
Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ | Ѩ | |
Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ | ||
Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | ||
Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
Digrafi ćirilice | |||||||
Sva slova ćirilice |
Щ, щ (iskošeno: Щ, щ) ćiriličko je slovo.[1] U ruskom jeziku, predstavlja bezvučni, nadzubno-prednjonepčani, strujni suglasnik (MFA: /ɕ(ː)/), sličan izgovoru slova ⟨š⟩ u reči šuma (ali duže). U ukrajinskom i rusinskom jeziku, predstavlja grupu suglasnika ⟨šč⟩ — MFA: /ʃt͡ʃ/. U bugarskom jeziku, predstavlja grupu suglasnika ⟨št⟩ — MFA: /ʃt/. U kurdskom jeziku, predstavlja suglasnik ⟨dž⟩ — MFA: /d͡ʒ/. Drugi neslovenski jezici pisani na ćirilici koriste ovo slovo kako bi napisali nekolicinu pozajmljenica ili strana imena; obično se izgovara kao ⟨š⟩ — MFA: /ʃ/ — i često se izostavlja prilikom učenja tih jezika.
U srpskom jeziku, ovo slovo se sa ruskog jezika transkribuje kao ⟨šč⟩, odražavajući istorijski ruski izgovor tog slova. To može dovesti do zabune, jer ⟨č⟩ u transkripciji može da ukazuje na to da je slovo Щ, u stvari, spoj slova Š i tvrdog Č, što je tačno kod ukrajinskog, ali ne i ruskog jezika, gde je ovaj zvuk uvek mekši. Slovo Щ u ova dva jezika odgovara grupi suglasnika ⟨šč⟩ u srodnim rečima na beloruskom.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ćiriličko slovo щ izvedeno je od glagoljičkog slova šta — Ⱋ ().
Ime slova u staroslovenskoj azbuci bilo je šta (šta), a njegov stari izgovor je sačuvan u savremenom bugarskom jeziku.
Ovo slovo koristilo se i u komskom jeziku za suglasnik /t͡ʃ/ (tvrđe od č). Trenutno se predstavlja digrafom tš.
Oblik[uredi | uredi izvor]
Oblik ovog slova je ćiriličko slovo š sa descentom.
Srodna slova i drugi slični znakovi[uredi | uredi izvor]
- Š, š: ćiriličko slovo
- Ś, ś: crnogorsko ćiriličko slovo
Računarski kodovi[uredi | uredi izvor]
Znak | Щ | щ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER SHCHA | CYRILLIC SMALL LETTER SHCHA | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1065 | U+0429 | 1097 | U+0449 |
UTF-8 | 208 169 | D0 A9 | 209 137 | D1 89 |
Numerička referenca znaka | Щ | Щ | щ | щ |
KOI8-R and KOI8-U | 253 | FD | 221 | DD |
Code page 855 | 250 | FA | 249 | F9 |
Code page 866 | 153 | 99 | 233 | E9 |
Windows-1251 | 217 | D9 | 249 | F9 |
ISO-8859-5 | 201 | C9 | 233 | E9 |
Macintosh Cyrillic | 153 | 99 | 249 | F9 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]