Janjski višeboj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Janjski višeboj
Logo na zastavi Janjskog višeboja
Žanrsportsko-zabavni i etno-turistički
Datum(i)juli
Osnovan2007.
Trajanjeviše dana
Tipmeđunarodni
LokacijaStrojice
OsnivačiOpština Šipovo, Zavičajno udruženje Janjana iz Vojvodine i KUD Janj Strojice
Veb-sajt

Janjski višeboj je sportsko-zabavna i etno-turistička manifestacija koja se održava u Janju, u Strojicama, nedaleko od Šipova u Republici Srpskoj.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Opština Šipovo, Zavičajno udruženje Janjana iz Vojvodine i Kulturno-umjetničko društvo Janj iz Strojica[2] organizuje jedinstvenu manifestaciju Janjski višeboj, koja je 2018. godine održana, tradicionalno po 10. put. Janjski višeboj ima svoje korijene u sadržajima Janjskog sabora, s tim što su oni, osnivanjem Višeboja dodatno prošireni i izdvojeni kao zasebna sportsko-zabavna i etno-turistička manifestacija koja se svake godine održava polovinom mjeseca jula, u vrijeme održavanja Dana Šipova, zbirne manifestacije koju čine brojni kulturni, sportski, zabavni i takmičarski sadržaji. Za vrijeme trajanja Janjskog višeboja, mnoge poznate ličnosti koje su porijeklom iz ovih krajeva dolaze i učestvuju u sportskim nadmetanjima (Darko Miličić, koji je dobio titulu vitez Janjskog višeboja,[3] Miroslav Raduljica, Draženko Ninić,[4] Nikola Rađen).[5] Manifestacija je nastala iz potrebe za jačim vezama Janjana koji su odselili iz zavičaja i koji svake godine, dolaze na Višeboj. Najviše ih ima iz Vojvodine, ali dolaze dakako i iz drugih krajeva svijeta. Manifestacija ima i svoj duhovni karakter, jer počinje molitvenim službama u Strojičkoj crkvi, a i sami crkveni oci uzimaju učešća na manifestaciji (Vladika Atanasije Rakita napravio prvi otkos na takmičenju u koševini 2015. godine, koja je zapravo i prva sportska disciplina manifestacije)[6] i blagosiljaju takmičare i učesnike. Višeboju prisustvuju i brojne ličnosti iz političkog života Republike Srpske, kao i muzičari raznih žanrovskih opredjeljenja. Janjski višeboj nastoji da sačuva tradiciju naroda šipovačkog kraja i kroz smotru narodnog stvaralaštva, učestvovanju i defileu brojnih kulturno-umjetničkih društava i izložbi domaćih autohotnih proizvoda i ručnih radova i rukotvorina za razne potrebe. Za vrijeme trajanja Višeboja održava se i tradicionalno mašalanje, paljenje lila.[7]

Strojička crkva

Discipline Janjskog višeboja[uredi | uredi izvor]

Sve discipline Janjskog višeboja imaju po tri nagrade, od kojih su neke finansirane sredstvima Vlade Republike Srpske, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u svrhu promovisanja kulturnog nasljeđa ovog dijela Republike Srpske.[8]

Sportske discipline[uredi | uredi izvor]

  • Fudbal
  • Skok u dalj iz mesta
  • Bacanje kamena s ramena
  • Nadvlačenje konopca
  • Koševina
  1. Seniori
  2. Veterani
  3. Juniori

Etno discipline[uredi | uredi izvor]

  • Najljepše obučena muška osoba u janjsku narodnu nošnju
  • Najljepše obučena ženska osoba u janjsku narodnu nošnju
  • Najljepše obučeno dijete u janjsku narodnu nošnju
  • Ženske rukotvorine
  • Muška rukotvorina
  • Najbolji janjski kajmak
  • Najbolji janjski sir

U pređašnjim izdanjima Višeboja održavane su i štraparijade i trke konja i takmičenja u brzopoteznom šahu i stonom tenisu.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Održan 10. Janjski višeboj 2018. godine u mjestu Strojice (opština Šipovo)”. Savez Srba iz Regiona. Pristupljeno 9. 12. 2018. 
  2. ^ „Janjski višeboj”. Turistička organizacija opštine Šipovo. Pristupljeno 10. 12. 2018. 
  3. ^ „Zvijezda NBA lige na Janjskom višeboju”. Glas Srpske. Arhivirano iz originala 10. 12. 2018. g. Pristupljeno 10. 12. 2018. 
  4. ^ „Nevesinjci prvi u potezanju konopca”. Nevesinje. Arhivirano iz originala 10. 12. 2018. g. Pristupljeno 10. 12. 2018. 
  5. ^ „Zvezda NBA lige u Podosoju”. Politika. Pristupljeno 10. 12. 2018. 
  6. ^ „Vladika Atanasije blagoslovio Janjski višeboj”. SPC. Arhivirano iz originala 10. 12. 2018. g. Pristupljeno 10. 12. 2018. 
  7. ^ „Janjski višeboj 2014. godine”. Šipovo. 
  8. ^ „Kulturno nasljeđe 2018” (PDF). Vlada Republike Srpske. Pristupljeno 10. 12. 2018. [mrtva veza]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]