Jezero (krater)
Jezero je krater na Marsu, na koordinatama 18° 51′ 18″ S; 77° 31′ 08″ I / 18.855° S; 77.519° I.[1] Prečnik kratera je oko 49 km. Na osnovu podataka prikupljenih letelicama iz orbite smatra se da je krater u dalekoj prošlosti često bio plavljen, i sadrži deltu bogatu naslagama gline.[2]
Krater je dobio naziv po istoimenom mestu u Republici Srpskoj.[3]
Rover 2020.[uredi | uredi izvor]
Ovaj krater prvobitno je predložen kao mesto sletanja Marsove naučne laboratorije (rovera Kjuriositi), ali nije izabran. Kasnije je predložen za mesto sletanja Rovera 2020, koji bi trebalo da bude lansiran 2020. godine.[4][5] Postoji mogućnost da je unutar kratera došlo do razvoja živih organizama, jer se smatra da je jezero postojalo u dužem vremenskom periodu; procenjuje se da je za stvaranje delte bilo potrebno između milion i deset miliona godina.[6] Unutar kratera i u njegovoj bližoj okolini su detektovani minerali gline.[7][8][9][10]
U istraživačkom članku objavljenom u martu 2015. godine naučnici su opisali kako je došlo do formiranja celog sistema jezera u regionu gde se nalazi krater Jezero. U njemu se navodi da je voda u krater tekla u makar dva navrata.[11] Na severnom i zapadnom rubu kratera postoje kanali koji su ga opskrbljivali vodom, i na oba mesta postoji delta koja se formirala taloženjem materijala koji je voda nosila nizvodno.[12] Udarni krateri imaju određenu dubinu na osnovu svoje veličine, a u slučaju da je dubina manja znači da je došlo do taloženja materijala (sedimenta).[13] Na osnovu sprovedenih kalkulacija smatra se da je debljina sedimenta u krateru oko hiljadu metara, i da je većinu tog taloga nanela voda kroz kanale.[6] Primarni cilj rovera 2020. je potraga za nekadašnjim živim organizmima, ako ih je bilo. Rover bi prikupio izorke koji bi se kasnije na Zemlju transportovali posebnom letelicom. Za spuštanje rovera potrebna je relativno ravna površina na području prečnika 19 km, a da je ujedno bila izložena tečnoj vodi u dužem vremenskom periodu u prošlosti.[14]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Wray, James (6. 06. 2008). „Channel into Jezero Crater Delta”. NASA. Pristupljeno 6. 03. 2015.
- ^ „Prime landing sites chosen for biggest Martian rover - space - 2 November 2007 - New Scientist Space[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 03. 11. 2007. g. Pristupljeno 26. 11. 2015. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
- ^ „Planetary Names: Crater, craters: Jezero on Mars”. Gazetteer of Planetary Nomenclature. 17. 11. 2017.
- ^ Staff (4. 03. 2015). „PIA19303: A Possible Landing Site for the 2020 Mission: Jezero Crater”. NASA. Pristupljeno 7. 03. 2015.
- ^ http://marsoweb.nas.nasa.gov/landingsites/msl/workshops/2nd_workshop/talks/Fassett_Nili.pdf
- ^ a b Schon, S., J. Head, C. Fassett. 2012. An overfilled lacustrine system and progradational delta in Jezero crater, Mars: Implications for Noachian climate. Planetary and Space Science: 67, 28–45
- ^ Bibring, J. et al. 2006. Global mineralogical and aqueous Mars history derived from OMEGA/Mars Express data. Science: 312, 400-404.
- ^ Mangold, N., et al. 2007. Mineralogy of the Nili Fossae region with OMEGA/Mars Express data: 2. Aqueous alteration of the crust. Journal of Geophysical Research 112, E08S04. Mangold, N.; Poulet, F.; Mustard, J. F.; Bibring, J.-P.; Gondet, B.; Langevin, Y.; Ansan, V.; Masson, Ph.; Fassett, C.; Head, J. W.; Hoffmann, H.; Neukum, G. (2007). „Mineralogy of the Nili Fossae region with OMEGA/Mars Express data: 2. Aqueous alteration of the crust” (PDF). Journal of Geophysical Research: Planets. 112 (E8). Bibcode:2007JGRE..112.8S04M. S2CID 15188454. doi:10.1029/2006JE002835.
- ^ Poulet, F., et al. 2005. Phyllosilicates on Mars and implications for early martian climate. Nature, 438. Poulet, F.; et al. (2005). „Phyllosilicates on Mars and implications for early martian climate”. Nature. 438 (7068): 623—627. Bibcode:2005Natur.438..623P. PMID 16319882. S2CID 7465822. doi:10.1038/nature04274.
- ^ Murchie, S.; et al. (2009). „A synthesis of Martian aqueous mineralogy after 1 Mars year of observations from the Mars Reconnaissance Orbiter”. Journal of Geophysical Research. 114 (E2). Bibcode:2009JGRE..114.0D06M. doi:10.1029/2009JE003342. Pristupljeno 7. 03. 2015.
- ^ „Ancient Martian lake system records two water-related events”.
- ^ Ancient Martian Lake System Records Two Water-related Events - SpaceRef[mrtva veza]
- ^ Garvin, J., S. Sakimoto, J. Frawley. 2003. Craters on Mars: Global geometric properties from gridded MOLA topography. In: Sixth International Conference on Mars. Abstract no. #3277
- ^ Staff (2010). „The Floods of Iani Chaos”. NASA. Pristupljeno 7. 03. 2015.
Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]
- Ehlmann, B.L.; Mustard, John F.; Fassett, Caleb I.; Schon, Samuel C.; Head Iii, James W.; Des Marais, David J.; Grant, John A.; Murchie, Scott L. (2008). „Clay minerals in delta deposits and organic preservation potential on Mars”. Nature Geoscience. 1 (6): 355—358. Bibcode:2008NatGe...1..355E. doi:10.1038/ngeo207.
- Schon; et al. (2008). Meander Loops and Point Bar Sequences - Evidence of a Stable Delta Plain Environment in Jezero crater (PDF). Lunar and Planetary Sciences conference.