Josip Primožič
Josip Primožič | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nadimak | Tošo | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Datum rođenja | 7. februar 1900. | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mesto rođenja | Ljubljana, Austrougarska | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Datum smrti | 18. avgust 1985.85 god.) ( | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mesto smrti | Maribor, SFRJ | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Državljanstvo | Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sportske informacije | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sport | Gimnastika | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nagrade i medalje
|
Josip Primožič - Tošo (često Jože Primožič; Ljubljana, 7. februar 1900 — Maribor, 18. avgust 1985) bio je jugoslovenski i slovenački gimnastičar, pozorišni radnik i slikar.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Josip Primožič je rođen od oca Josipa i majke Antonija rođene Vodušek. Majka mu je umrla kada je Josip bio dete, tako da je odrastao u porodici svog ujaka Ferdi Primožič. U Ljubljani, je završio šest razreda osnovne škole, gde se prvi put upoznao sa gimnastikom, koja je u to vreme bila izuzetno popularan sport. Na početku Prvog svetskog rata pošao je prvi razred realke, ali zbog teške situacije u porodici prestaje da ide u gimnaziju i otišao je na zanat.
Godine 1918, napunivši 18 godina, otišao je u vojsku. Zbog slabe fizičke izdržljivosti posle tri meseca su ga prebacili u vojnu fabriku oružja u Ljubljani. Kasnije na selo u je pobegao seljaku Tržanu u Zagradišče na Dolenjskom, gde je živeo kao sluga za gotovo tri godine.
Godine 1921, je otišao u Ljubljanu gde je ponovo bio pozvan na odsluženje vojnog roka, sada u novoosnovanoj državi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Ovaj put vojsku je služio u Kraljevu, gde je počeo da se ozbiljno bavi gimnastikom. Posle odsluženja vojnog roka prvi posao mu je u Mariboru obezbedio Leon Štukelj koji je tu radio kao sudija. Štukelj je želeo da ima gimnastičara za zajedničke treninge i pripreme za takmičenja. Nakon diplomiranja srednje klase školske 1931/32 počinje da slika. Napravio je oko 1600 slika i portreta. Imao je oko 160 izložbi (28 samostalnih) u zemlji i inostranstvu. Uradio je 65 scenografija za dramske, operske i baletske predstave. Njegov plodan stvaralački rad na umetničkom polju je završio kao direktor tehničkih službi SNG u Mariboru.
Po njemu se danas naziva ulica Toše Primožiča u Mariboru.
Gimnastičarska karijera[uredi | uredi izvor]
U Sokol došao je na poziv Staneta Derganca gde je pod njegovim nadzorom počeo ozbiljno vežbati. U samo jednoj godini vežbanja je toliko napredovao da je pozvan na izborno takmičenje za sastav ekipe (vrste) za Olimpijske igre 1924. u Parizu. Izabran je u ekipu i tako je počela njegova gimnastičarska karijera i prve olimpijske igre na kojima je učestvovao. U ekipnom višeboju osvojeno je četvrto mesto.
Do Svetskog prvenstva 1926. u Lionu bio je po uspehu treći gimnastičar u ekipi osvojivši postao dva srebrne medalje na vratilu i ekipnom višeboju.
Na njegovom drugom učešću na Olimpijskim igrama 1928. u Amsterdamu, osvojio je dve olimpijske medalje, srebrnu na razboju i bronzanu u ekipnom višeboju.
Svetsko prvenstvo 1930. u Luksemburgu bilo je je njegovo nauspešnije takmičenje. Postao je četvorostruki svetski prvak (parter, razboj, konj sa hvataljkama i pojedinačni višeboj) i treći u ekipnom višeboju.
Na drugom sve-sokolskom sletu 1930. u Beogradu, Primožič je bio drugi u borbi sa zlatni mač kralja Aleksandra kao najbolji Slovenac na takmičenju.
Treći put je učestvovao na Olimpijskim igrama 1936., u Berlinu, ali bez zapaženijih rezultata. Nakon toga, učestvovao je na Svetskom prvenstvu 1938. u Pragu, gde je osvojio dve bronzane medalje na razboju i ekipnom višeboju.
Poslednje takmičenje na kojem je učestvovao bilo je 1940. u Zemunu. Napustio je gimnastiku i posvetio se slikarstvu.
Sastavi reprezentacija sa kojima je Josip Primožič osvajao medalje[uredi | uredi izvor]
- Olimpijske igre 1928. bronza
- Leon Štukelj, Josip Primožič, Anton Malej, Edvard Antonijevič, Dragutin Cioti, Stane Derganc, Boris Gregorka, Janez Porenta,
- Svetsko prvenstvo 1926. srebro
- Leon Štukelj, Josip Primožič, Stane Derganc, Stane Vidmar, Mihael Osvald Petar Sumi, Srečko Sršen, Oton Župan
- Svetsko prvenstvo 1930. bronza
- Leon Štukelj, Josip Primožič, Anton Malej, Boris Gregorka, Rafael Ban Petar Sumi, Neli Župančič, Stane Žilić
- Svetsko prvenstvo 1938. bronza
- Josip Primožič, Boris Gregorka, Stjepan Boltisar, Miroslav Forte, Josip Kujundžić, Janez Pristov, Miloš Skrbinšek, Jože Vadnov
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Jugoslavija na Letnjim olimpijskim igrama 1924.
- Jugoslavija na Letnjim olimpijskim igrama 1928.
- Jugoslavija na Letnjim olimpijskim igrama 1936.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Josip Primožič na sajtu Sports-Reference.com (arhivirano)
- Enciklopedija fizičke kulture JLZ Zagreb 1977.
- Rođeni 1900.
- Umrli 1985.
- Ljubljančani
- Jugoslovenski gimnastičari
- Gimnastičari na Letnjim olimpijskim igrama 1924.
- Jugoslovenski olimpijci na Letnjim olimpijskim igrama 1924.
- Gimnastičari na Letnjim olimpijskim igrama 1928.
- Jugoslovenski olimpijci na Letnjim olimpijskim igrama 1928.
- Osvajači medalja na Letnjim olimpijskim igrama 1928.
- Gimnastičari na Letnjim olimpijskim igrama 1936.
- Jugoslovenski olimpijci na Letnjim olimpijskim igrama 1936.
- Osvajači olimpijskih medalja u gimnastici
- Osvajači srebrnih olimpijskih medalja za Jugoslaviju
- Osvajači bronzanih olimpijskih medalja za Jugoslaviju
- Svetski prvaci u gimnastici