Džejn Smajli
Džejn Smajli | |
---|---|
![]() Autorka Džejn Smajli na Teksaškom festivalu knjige 2009. u Ostinu, Teksas, Sjedinjene Američke Države | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 26. septembar 1949. |
Mesto rođenja | Los Anđeles, Kalifornija, SAD |
Obrazovanje | John Burroughs School, Vassar College (BA), University of Iowa (MA, MFA, PhD) |
Književni rad | |
Najvažnija dela | A Thousand Acres, Barn Blind, The Corrections |
Zvanični veb-sajt | |
therealjanesmiley |
Džejn Smajli (engl. Jane Smiley, Los Anđeles, Kalifornija, 26. septembar 1949) je američka spisateljica. Dobila je Pulicerovu nagradu za fikciju 1992. za roman A Thousand Acres (Hiljadu hektara) (1991).[1]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođena u Los Anđelesu, Kalifornija, Smajli je odrastala u Vebster Grouvsu, u Misuriju, predgrađu Sent Luisa, i diplomirala u Community School i John Burroughs školi. Diplomirala je književnost na Vasar koledžu (1971), zatim magistrirala (1975), magistrirala likovne umetnosti (1976) i doktorirala (1978) na Univerzitetu u Ajovi. [2] Dok je radila na svom doktoratu, takođe je provela godinu dana studirajući na Islandu kao Fulbrajtov stipendista. [3] Od 1981. do 1996. bila je profesor engleskog jezika na Državnom univerzitetu Ajove, [2] predavajući dodiplomske i postdiplomske radionice kreativnog pisanja. Godine 1996. preselila se u Kaliforniju. Vratila se predavanju kreativnog pisanja na Univerzitetu Kalifornije, Riverside, 2015.
Karijera
[uredi | uredi izvor]Smajli je objavila svoj prvi roman, Barn Blind 1980. godine, a osvojila je 1985. O. Henri nagradu za svoju kratku priču „Ljiljan“, koja je objavljena u The Atlantic Monthly. Njen bestseler A Thousand Acres (Hiljadu hektara), priča zasnovana na Kralju Liru Vilijama Šekspira, dobila je Pulicerovu nagradu za fikciju 1992. godine. Adaptiran je u istoimeni film 1997. godine. Njena novela The Age of Grief (Doba tuge) snimljena je u filmu The Secret Lives of Dentists (Tajni životi zubara) iz 2002. godine. Njen esej "Feminism Meets the Free Market" ("Feminizam susreće slobodno tržište") uvršten je u antologiju Mommy Wars[4] spisateljice iz Washington Post Lesli Morgan Štajner iz 2006. godine. Njen esej "Zašto se mučiti?" pojavljuje se u antologiji Knitting Yarns: Writers on Knitting, koju je objavio W. W. Norton & Company 2013. Thirteen Ways of Looking at the Novel (Trinaest načina gledanja na roman) (2005), je nefikcijska meditacija o istoriji i prirodi romana, donekle u tradiciji osnovnih Aspects of the Novel (Aspekata romana) EM Forstera, koja luta od Priče o Genđiju iz jedanaestog veka Japanca Murasakija Šikibua do američke ženske književnosti 21. veka.[traži se izvor]
Smajli je 2001. godine izabrana za člana Američke akademije umetnosti i književnosti. Učestvovala je na godišnjem Los Angeles Times festivalu knjiga, Čeltenhemskom festivalu, Nacionalnom festivalu knjige, Festivalu književnosti i umetnosti Haj i mnogim drugim. Osvojila je nagradu PEN USA za životno delo 2006.[5] i predsedavala je žirijem za prestižnu međunarodnu Buker nagradu 2009. [6]
Džonatan Franzen, autor knjige The Corrections (2001), smatra Smajlijevu knjigu The Greenlanders (Grenlanđani) veoma potcenjenom i među najboljim delima savremene američke fantastike. [7]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ab/The_colourful_and_talented_Jane_Smiley%2C_speaking_on_her_most_recent_novel%2C_%22Some_Luck.%22_%2815654225655%29.jpg/200px-The_colourful_and_talented_Jane_Smiley%2C_speaking_on_her_most_recent_novel%2C_%22Some_Luck.%22_%2815654225655%29.jpg)
Smajli je potom napisala trilogiju romana o porodici iz Ajove tokom više generacija. Prvi roman trilogije, Some Luck, objavio je Random House 2014. godine.[8] U proleće 2015. usledio je drugi tom, a u jesen 2015. treći tom.
Nagrade
[uredi | uredi izvor]Smajli je dobila Pulicerovu nagradu za fikciju 1992. [1] Godine 2006. dobila je nagradu Ficdžerald za dostignuća u američkoj književnosti koja se dodeljuje svake godine u Rokvilu, Merilend, gradu u kome su sahranjeni Ficdžerald, njegova supruga i ćerka, u okviru Književnog festivala F. Skota Ficdžerald . Godine 2001. bila je finalista Ženske nagrade ѕa beletristiku ѕa knjigu
Bibliografija
[uredi | uredi izvor]Novele
[uredi | uredi izvor]- Barn Blind (1980)
- At Paradise Gate (Na kapiji raja) (1981)
- Duplicate Keys (Duplikati ključeva) (1984)
- The Greenlanders (Grenlandci) (1988)
- A Thousand Acres (Hiljadu hektara) (1991)
- Moo (1995)
- The All-True Travels and Adventures of Lidie Newton (Potpuno istinita putovanja i avanture Lidi Njutn) (1998)
- Horse Heaven (Konjski raj) (2000)
- Good Faith (Dobra vera) (2003)
- Ten Days in the Hills (Deset dana u brdima) (2007)
- Private Life (Privatni život) (2010)
- Some Luck (Malo sreće) (2014)
- Early Warning (Rano upozorenje) (april, 2015)
- Golden Age (Zlatno doba) (20. oktobar 2015)
- Perestroika in Paris (Perestrojka u Parizu) (2020)
- A Dangerous Business (Opasan posao) (2022)
- Lucky (2024)
Zbirke kratkih priča
[uredi | uredi izvor]Dokumentarna literatura
[uredi | uredi izvor]- Catskill Crafts (1988)
- Charles Dickens (Čarls Dikens) (2003)
- A Year at the Races: Reflections on Horses, Humans, Love, Money, and Luck (Godina na trkama: Razmišljanja o konjima, ljudima, ljubavi, novcu i sreći) (2004)
- Thirteen Ways of Looking at the Novel (Trinaest načina gledanja na roman) (2005)
- The Man Who Invented the Computer (Čovek koji je izumeo kompjuter) (2010)
Romani za mlade
[uredi | uredi izvor]- The Georges and the Jewels (Žorž i dragulji) (2009)
- A Good Horse (Dobar konj) (2010)
- True Blue (Pravo plavo) (2011)
- Pie in the Sky (Pita na nebu) (2012)
- Gee Whiz (2013)
- Riding Lessons (Časovi jahanja) (2018)
- Saddles and Secrets (Sedla i tajne) (2019)
- Taking the Reins (Uzimanje uzde) (2020)
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b „The 1992 Pulitzer Prize Winner in Fiction”. The Pulitzer Prizes (na jeziku: engleski). 2020. Pristupljeno 2020-10-27.
- ^ a b Biography at the Encyclopædia Britannica.
- ^ Brandsma, Elliott. „Pulitzer Prize Winner Jane Smiley: "I Thought Icelanders Were Very Straightforward and Smart"”. Iceland Writers Retreat. Pristupljeno 15. 9. 2021.
- ^ „Mommywars.net”. Arhivirano iz originala 20. 06. 2008. g. Pristupljeno 24. 11. 2023.
- ^ „Winners”. PEN Center USA. Arhivirano iz originala 20. 12. 2013. g. Pristupljeno 7. 3. 2015.
- ^ Man Booker Prize Arhivirano 2009-10-08 na sajtu Wayback Machine
- ^ „Jonathan Franzen on Underappreciated Books”. YouTube.
- ^ Neary, Lynn (5. 10. 2014). „For Her First Trilogy, Jane Smiley Returns To Iowa, 'Where The Roots Are'”. NPR Books. NPR. Pristupljeno 7. 3. 2015.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Džejn Smajli na sajtu C-SPAN (jezik: engleski)
- Džejn Smajli on Charlie Rose
- Džejn Smajli na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- „Prikuljene vijesti i komentari o članku Džejn Smajli”. The Guardian.
- „Prikuljene vijesti i komentari o članku Džejn Smajli”. The New York Times.
- 2004 Slate article: "The unteachable ignorance of the red states"
- Write TV Public Television Interview with Jane Smiley Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. decembar 2016)
- 2003 interview of Jane Smiley, IdentityTheory
- 'Jane Smiley's Good Faith', review of Good Faith in the Oxonian Review
- 2010 Monterey Weekly article: "In her new novel, Private Life, the Pulitzer Prize-winning author uses family history as fictional fodder."[mrtva veza]
- KCRW Bookworm Interview