Akvamarin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Akvamarin (varijetet berila)
Obrađeni akvamarin
Opšte informacije
Kategorijadragi kamen
FormulaBe3Al2Si6O18
Kristalne sistemeheksagonalna
Identifikacija
Tvrdoća po Mosu7,5 do 8
Indeks prelamanja1,57 do 1,58

Akvamarin (lat. aqua marinā, morska voda) je transparentni dragi kamen, koji je jedan od varijeteta berila. Ima plavu ili tirkiznu boju i liči na boju mora. Akvamarin je beril sa heksagonalnom kristalnom strukturom i hemijskom formulom Be3Al2Si6O18, tj. berilijum alumijium silikatni mineral. Ima specifičnu težinu 2,68 do 2,74, a tvrdoću 7,5 do 8 po Mosovoj skali. Indeks prelamanja je 1,57 do 1,58.

Nalazišta[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na većini lokaliteta, gde se nalazi i obični beril, a najkvalitetniji dolaze iz Rusije. Varijetet berila jasno žute boje, kakav se nalazi u Brazilu naziva se i hrizotil.

U SAD akvamarin se može naći u središnjem Koloradu. U Brazilu postoje rudnici akvamarina u Minas Žeraisu i Esprito Santu. Drugi značajni proizvođači su:

Boja i najveći akvamarin[uredi | uredi izvor]

Ima plavu ili tirkiznu boju i liči na boju mora. Sličan je smaragdu. Boje variraju, tako da se žuti beril naziva helidor, ružičasti morganit, a beli gošenit.

Većina današnjih akvamarina se zagreva da bi se dobila bolja plava boja. Što je plava boja tamnija akvamarin se smatra vrednijim. Najveći akvamarin je nađen 1910. u Marambaji u Minas Žeraisu u Brazilu. Težio je 110 kilograma, a bio je 48,5 cm dugačak i 42 cm u dijametru (prečniku).

Kulturno, istorijska i mitska upotreba[uredi | uredi izvor]

  • akvamarin se povezuje sa martom
  • u srednjem veku se verovala da akvamarin može imati magičan efekt u sprečavanju trovanja
  • drevni mornari su putovali sa kristalima akvamarina i verovali su da im osiguravaju siguran prolaz. Često su spavali sa kamenom ispod jastuka, da bi osigurali čvrst san. Verovali su da je donji deo tela sirena građen od akvamarina.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]