Aldomirovci
Aldomirovci bug. Алдомировци | |
---|---|
![]() Aldomirovci, centar sela | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Oblast | Sofijska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 1.266 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 52′ 46″ S; 22° 59′ 16″ I / 42.879495989107554° S; 22.987834009487837° I |
Aps. visina | 665 m |
Aldomirovci (bug. Алдомировци) su naseljeno mesto u opštini Slivnica, Oblast Sofija.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Selo se nalazi u brdsko-planinskom području bugarskog Šopluka, 4 kilometra od grada Slivnice i 28 kilometara od Sofije. Na udaljenosti od 2 kilometra od sela, nalazi se železnička stanica "Aldomirovci" na pruzi Kalotina (zapad) - Svilengrad.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Godine 1576. pominje se mesto kao "Aldomirofča", a potom od kraja 16. veka kao "Aldomirovci".[1] U prvo vreme vladavine turskog sultana Sulejmana tu je zabeleženo 165 kuća, od kojih 79 na baštini. Selo se nalazi u Sofijskom polju i ima derbendžijski status, jer stanovnici uz olakšice vrše razne usluge u vezi puta i transporta.[2]
Dok je tu bila srpska vojna uprava 1878. godine postojao je "Breznički srez" sa 13 opština. Jedna od tih bila je Aldomirovačka. U Brezniku kao sedištu su se okupili 1. aprila 1878. godine Srbi iz sreza, da bi potpisali pozdravno pismo srpskom knezu Milanu Obrenoviću. Tražili su kategorično da pripadnu Srbiji, a ne Bugarskoj, jer su oni pravi Srbi. Iz Aldomirovaca potpisali su pismo vernosti Srbiji, Mitr Panin kmet i pomoćnik (kmeta - porotnik) Jovan Lilin.[3]
U okolini Aldomirovaca, vodile su se borbe tokom Srpsko-bugarskog rata, 1885. godine, Bitka kod Slivnice, od 5. novembra - 7. novembra 1885. godine. U okolini sela, na uzvišenju "Mramora", podignut je zajednički spomenik izginulim srpskim i bugarskim vojnicima. Spomenik je podignut u čast bugarskim vojnicima i oficirima sa područja Razgrada i Preslava, koji su poginuli za otadžbinu.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/07/%D0%9E%D1%82%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B5_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%B2_%D0%90%D0%BB%D0%B4%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D1%86%D0%B8.jpg/300px-%D0%9E%D1%82%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B5_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%B2_%D0%90%D0%BB%D0%B4%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D1%86%D0%B8.jpg)
U selu se nalazi pravoslavni hram posvećen Svetom Spiridonu Trimituntskom, koji je živeo u 4. veku. Njen paroh je bio 1907. godine pop Georgije Popović. Seoska slava proslavlja se na praznik Duhovi.
Institucije[uredi | uredi izvor]
Selo ima savremenu infrastrukturu i dobro je saobraćajno povezano. U njemu se nalaze zgrade pošte i seoske ambulante. Osim toga, tu su i kulturni centar "Svetlina", kao i zgrada osnovne škole "Ivan Vazov".
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Selo ima odlične mogućnosti za ribolov. U rejonu sela nalaze se "Voden svяt", 4 kilometra, u pravcu sela Radulovci, veštačko jezero Bratuškovo, kod istoimenog sela, veštačko jezero Izvor kod istoimenog sela i prirodna posebnost Aldomirovsko blato.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |