Alfred Vorden

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Alfred Vorden
Vorden kao astronaut NASA
Lični podaci
Puno imeAlfred Meril Vorden
Datum rođenja(1932-02-07)7. februar 1932.
Mesto rođenjaDžekson, Mičigen, SAD,
Datum smrti18. mart 2020.(2020-03-18) (88 god.)
Mesto smrtiŠugar Land, Teksas, SAD, Sjedinjene Američke Države
DržavljanstvoSAD
NacionalnostAmerikanac
ObrazovanjeAVA(BS, 1955)
UM(MS, 1963)
Zanimanjeastronaut
opitni pilot
vazduhoplovni inženjer
Karijera
TipAstronaut NASA
Statuspreminuo
Čin Pukovnik(ARV)
Vreme u svemiru12 dana 7 sati 12 minuta
Svemirske šetnje1 (38 minuta)
SelekcijaNasina grupa 5 iz 1966.
MisijeApolo 15
Logo misija
Penzionisanje1. septembar 1975. god.; pre 48 godina (1975-09-01)
Odlikovanja
Zvanični veb-sajt

Alfred Meril "Al" Vorden (engl. Alfred Merrill "Al" Worden; Džekson, 7. februar 1932Šugar Land, 18. mart 2020) bio je američki pilot, vazduhoplovni inženjer, astronaut. Izabran je za astronauta 1966. godine.

Pre nego što je izabran za astronauta, leteo je kao borbeni pilot u Američkom ratnom vazduhoplovstvu. U službu je stupio 1955. Obavljao je razne dužnosti, a selekcija za astronauta ga je zatekla u svojstvu instruktora u elitnoj školi za probne pilote pri Ratnom vazduhoplovstvu SAD. U februaru 1965. godine i sam Vorden je završio školu za probne pilote u Engleskoj, a septembra iste godine i ekvivalentni kurs pri Ratnom vazduhoplovstvu SAD, u vazduhoplovnoj bazi Edvards, Kalifornija.

U svemir je poleteo jednom, kao pilot komandnog modula na misiji Apolo 15, leta 1971. godine. Tokom ovog leta zabeležio je jednu svemirsku šetnju, tako postavši prvi astronaut koji je izveo šetnju u dubokom svemiru. Takođe, jedan je od 24 čoveka koji su putovali na Mesec. U svemiru je proveo 12 dana. Bio je član rezervne posade leta Apolo 12 i pomoćne posade za Apolo 9. Penzionisao se septembra 1975. u činu pukovnika.[1] Ginisova knjiga rekorda ga je uvrstila u svoje almanahe kao najizolovanije ljudsko biće. U trenucima kad su njegove kolege sa Apola 15, Skot i Irvin, hodali po Mesecu, Vorden je od njih, kao najbližih mu ljudskih bića, bio udaljen nepunih 3,597 km, u Mesečevoj orbiti. Međutim, Vordenu to nije predstavljalo problem, jer kako je i sam navodio, tokom karijere borbenog pilota je navikao da bude sam.[2]

Nakon završetka vojne i letačke karijere, Vorden je najpre bio predsednik kompanije Maris Worden Aerospace, Inc., a onda i potpredsednik BF Goodrich Aerospace. Bio je na visokoj funkciji i u fondaciji svog kolege sa Apola 15, Džima Irvina.[3] Do 2011. godine se nalazio na mestu predsednika i astronautske fondacije, a jedan je od posledljih Apolo astronauta koji su učestovovali u programu Susret sa astronautom, gde su ljubitelji kosmičkih letova i astronautike mogli da razgovaraju, pa čak i večeraju sa astronautima u Svemirskom centru Kenedi. Godine 2018. pridružio se kao konsultant organizaciji Back to Space u cilju podrške idućoj generaciji za put na Mars putem filmova.

Tokom karijere zabeležio je preko 4.000 časova leta, i više od 2.500 na mlaznjacima.

Srednju školu je završio u rodnom gradu. Godinu dana je pohađao Univerzitet Mičigen, da bi potom bio primljen na Vojnu akademiju SAD. Diplomirao je vojne nauke na Vest Pointu 1955. godine. Magistrirao je astronautičku, vazduhoplovnu i instrumentacionu tehniku na Univerzitetu Mičigen 1963. godine. U mladosti je bio aktivan u Mladim izviđačima SAD, i zavredeo čin First Class Scout.[4] Član je nekoliko kuća slavnih i nosilac brojnih društvenih priznanja, civilnih i vojnih odlikovanja. Alfred Vorden je preminuo 18. marta 2020. godine u Šugar Landu, Teksas, od posledica šloga. Imao je 88 godina. Ženio se tri puta, a iza sebe je ostavio troje dece i jednu pastorku.

Incident sa poštanskim markicama[uredi | uredi izvor]

Primerak poštanske markice sa Apola 15

Nakon misije Apolo 15, došlo se do saznanja da su astronauti neovlašćeno nosili sa sobom na Mesec 398 komemorativnih poštanskih markica. Od ukupnog broja, njih 100 je prodato jednom nemačkom trgovcu. Prihodi od prodaje trebalo je da odu u fond za decu posade leta. Mada nije reč ni o čemu nezakonitom, i iako je NASA ranije umela da zažmuri na jedno oko kod ovakvih slučajeva, ovoga puta je reakcija bila stroga — niti jedan od astronauta sa Apola 15 nije ponovo poleteo u svemir, a visoku cenu je platio i Džek Svajgert, koji je na saslušanju rekao kako nije znao za celu situaciju, da bi potom priznao da ipak jeste, što ga je koštalo mesta pilota komandnog modula na letu Apolo-Sojuz. Sam Vorden je istakao kako nije on kriv za to, već je naslovnice doneo komandant leta.[5]

Mišljenje o vanzemaljcima[uredi | uredi izvor]

U programu "Dobro jutro, Britanijo" septembra 2017. na pitanje da li veruje da postoje vanzemaljci tamo negde, odgovorio je "kako su ljudska bića vanzemaljci koji su na Zemlju došli iz svemira", što je teza koju potkrepljuje verovanjem Sumeraca.[6]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Alfred Worden NASA bio”. NASA. Arhivirano iz originala 12. 02. 2017. g. Pristupljeno 24. 02. 2018. 
  2. ^ „Al Worden on the honor of being an astronaut”. Rocketstem. 
  3. ^ „Al Worden at Astronautix”. Astronautix. Arhivirano iz originala 05. 08. 2014. g. Pristupljeno 24. 02. 2018. 
  4. ^ „Astronauts and the BSA” (PDF). Boy Scouts of America. Arhivirano iz originala (PDF) 13. 11. 2018. g. Pristupljeno 20. 12. 2018. 
  5. ^ „'Why do you want to talk about that?': Moment NASA astronaut Al Worden erupts with fury after British TV host asks him about Apollo 15 stamp scandal”. Dailymail. 
  6. ^ Good Morning Britain (29. 09. 2017), Conspiracy Corner: Apollo 15 Astronaut Al Worden On Why WE'RE The Aliens!, Arhivirano iz originala 24. 02. 2018. g., Pristupljeno 24. 02. 2018 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]