Amfisa

Koordinate: 38° 32′ 00″ S; 22° 22′ 00″ I / 38.5333333333° S; 22.3666666667° I / 38.5333333333; 22.3666666667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Amfisa
Άμφισσα

Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaSredišnja Grčka
OkrugFokida
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2001.6.946
 — gustina22,04 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate38° 32′ 00″ S; 22° 22′ 00″ I / 38.5333333333° S; 22.3666666667° I / 38.5333333333; 22.3666666667
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina180 m
Površina315,174 km2
Amfisa na karti Grčke
Amfisa
Amfisa
Amfisa na karti Grčke
Poštanski broj331 00
Registarska oznakaAM;

Amfisa (gr: Άμφισσα) je upravno središte i najveće mesto okruga Fokida, periferije Središnja Grčka. To je jedno od najmanjih središta prefektura u Grčkoj.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Amfisa se nalazi u središnjem delu prefekture Fokida u nevelikoj dolini na nadmorskoj visini od 180 m između dve velike planine, Parnasa na istoku i Gione na zapadu. Grad se nalazi 13 km od najbližeg primorskog mesta, gradića Itea.

Ime grada[uredi | uredi izvor]

Ime „Amfisa“ je blisko značenju grčke reči „okruženje“ (αμφιέννυμι = amfiennymi), što je verovatno vezano za okolno planinsko okruženje, koje veoma oštro svojom visinom zatvara dolinu grada. Ovaj naziv korišćen je u antičko vreme, da bi u 13. veku bio zamenjen nazivom „Salona“, koji je bio u upotrebi do 1833. godine kada je gradu ponovo vraćen stari naziv, koji se i danas koristi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje grada Amfise naseljeno je još u antičko vreme. Gradsko naselje se verovatno razvilo u 8. veku, kada se javljaju i drugi gradovi ovog dela Grčke (npr. Korint). U sledećem razdoblju grad napreduje i stvara kolonije izvan grčke teritorije. Grad je bio poznat po jako utvrđenom akropolju. Amfisa je bila jedan od najjačih saveznika Sparte u Peloponeskom ratu. 338. godine grad razaraju Makedonci. Grad i njegova okolina preživljavaju ratno razdoblje do dolaska Rimljana 170. p. n. e. U ovom dobu Amfisa je ponovo značajniji grad, a svoj vrhunac dostiže u 2. veku n. e.

Početkom srednjeg veka, više varvarskih naroda je prošlo kroz područje Fokide i grad postpeno gubi značaj. I pored toga car Justinijan u gradu osniva episkopiju 530. godine, što je verovatno uslovilo do izgradnje utvrđenja sledećih godina. U 9. veku grad opsedaju Bugari, u 10. Skiti, a 11. veku Normani, što dovelo do sve potpunog propadanja grada. 1205. godine, posle uspostavljanja latinskog carstva, na mestu razrušenog grada Krstaši podižu utvrđenje Salona.

Osmanski Turci osvajaju ovo područje Grčke 1394. godine koje sa kraćim prekidima drže do 19. veka. 1580. godine oblast Amfise zahvata zemljotres. Ovakav splet okolnosti doveo do zapuštanja kraja, tako da je područje Amfise bilo podloga za dizanje Grčkog ustanka za oslobođenje.

Grad Salona bio je prvi grad gde je podignut ustanak u Grčkoj 1821. godine a gradska tvrđava je bila prva tvrđava koju su ustanci zauzeli.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Kretanje stanovništva po popisima:

Historical population

Demografija
1981.1991.2001.
7.1567.1896.946

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]