Ajdovščina

Koordinate: 45° 53′ 15″ S; 13° 54′ 07″ I / 45.887389° S; 13.9020446° I / 45.887389; 13.9020446
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ajdovščina
Pogled na grad
Administrativni podaci
DržavaSlovenija
OpštinaAjdovščina
Stanovništvo
 — (2011)6.656
Geografske karakteristike
Koordinate45° 53′ 15″ S; 13° 54′ 07″ I / 45.887389° S; 13.9020446° I / 45.887389; 13.9020446
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Ajdovščina na karti Slovenije
Ajdovščina
Ajdovščina
Ajdovščina na karti Slovenije

Ajdovščina (sloven. Ajdovščina, ital. Aidussina[1] nem. Haidenschaft[2]) je grad i upravno središte istoimene opštine Ajdovščina, koja pripada Goriškoj regiji u Republici Sloveniji.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Reljef: Ajdovščina je udaljena 50 km od Jadranskog mora. Grad se nalazi u srednjem delu doline Vipave. Iznad grada izdiže se planina Trnovski Gozd.

Klima: Klima je izmenjeno sredozemna - minimalna temperatura zimi je -1 °C, maksimum -17 °C; leti maksimalna 39 °C, minimalna 20 °C.

Vode: Najvažnija reka je Vipava, koja protiče neposrdno južno od grada. reka Pored nje kroz grad teče i rečica Hubelj, koja deli Ajdovščinu na dva dela, poznata kao Šturje i Ajdovščina.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prva naselja Ajdovščine datiraju od godine 2000. ali je grad bolje poznat od oko 200. p. n. e. kao Mansio Fluvio Frigido, u prevodu mali garnizon Rimske republike, kasnije oko 200. n. e. poznatiji kao Castra ili Castrum at Fluvio Frigido čiji su ostaci još vidljivi.

Ajdovščina i njena okolina su bili važna i trgovačka stanica, i oko nje, odnosno u Vipavskoj dolini su se vodile važne bitke, kao što je to bio godine 394. godine slučaj s Bitkom na Frigidu. Lokalne priče govore da je Teodosije Prvi koristio buru, snažni severni vetar koji duva u oblasti u svoju korist kako bi sprečio neprijateljske strelce da koriste svoje oružje.

Reka Hubelj deli Ajdovščinu bila jr pre Prvog svetskog rata granica između dve slovenačke regije Goriške i Kranjske.

Za vreme NOB 5. maja 1945. u Ajdovščini je osnovana prva narodna vlada Slovenije. Od završetka Drugog svetskog rata do mirovnoog ugovora s Italijom 15. septembra 1947, Ajdovščina je bila središte Zone B Slobodne Teritorije Trsta.

Privreda[uredi | uredi izvor]

U gradu postoji tekstilna, prehrambena i industrija namještaja.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prilikom popisa stanovništva 2011. godine Ajdovščina je imala 6.656 stanovnika.

Broj stanovnika po popisima[3]
1991 2002 2011
6.116 6.373 6.656

Napomena: U 1953. je povećano za naselja Gradišče i Šturje, koja su ukinuta. U 2002. povećano sa deo naselja Grivče. U 2009. izvršena je manja razmjera teritotija između naselja Ajdovščina i Grivče.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Bez obzira na to što je granica s Italijom udaljena manje od 20 km, arhitektonski stil ne pokazuje nikakvih italijanskih uticaja. Neki to tumače posledicom italijanske okupacije u Drugom svetskom ratu, dok drugi to tumače snažnom burom koja je uticala da stanovnici Ajdovščine koriste kamenje na krovovima kuća, u skladu s kraskom arhitekturom.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ trilingual name "Haidenschaft, Aidussina, Ajdovščina" in:,Gemeindelexikon, der im Reichsrate Vertretenen Königreiche und Länder. Bearbeit auf Grund der Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1900. Herausgegeben von der K.K. Statistischen Zentralkommission. VII. Österreichisch-Illyrisches Küstenland (Triest, Görz aund Gradiska, Istrien). Wien 1906[mrtva veza]
  2. ^ Spezialortsrepertorium der österreichischen Länder. Bearbeiten auf Grund der Ergebnisse der Volkszälung vom 31. Dezember 1910, vol. 7: Österreichisch-Illyrisches Küstenland. 1918. Vienna: K. k. Hof- und Staatsdruckerei, p. 13.
  3. ^ „Statistički zavod Republike Slovenije”. Arhivirano iz originala 24. 02. 2015. g. Pristupljeno 07. 05. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]