Bajice

Koordinate: 42° 23′ 39″ S; 18° 53′ 35″ I / 42.39417° S; 18.89306° I / 42.39417; 18.89306
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bajice
Pogled ca Sandinog vrha na Bajice i Cetinje
Administrativni podaci
DržavaCrna Gora
PrijestonicaCetinje
Stanovništvo
 — (2011)857
Geografske karakteristike
Koordinate42° 23′ 39″ S; 18° 53′ 35″ I / 42.39417° S; 18.89306° I / 42.39417; 18.89306
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Bajice na karti Crne Gore
Bajice
Bajice
Bajice na karti Crne Gore
Ostali podaci
Pozivni broj041
Registarska oznakaCT

Bajice su naselje u prijestonici Cetinje u Crnoj Gori. Nalaze se u severozapadnom delu Cetinjskog polja, na nadmorskoj visini od 700 do 760 metara i danas čine predgrađe Cetinja, srastajući postepeno sa njim. Prema popisu iz 2003. bilo je 857 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 805 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi izvor]

U kasnom srednjem veku, Bajice su selo u Cetinjskom polju, koje je potpadalo pod oblast Gornje Zete i vlašću porodice Crnojević. U jednoj povelji Ivana Crnojevića, iz 1485. godine, pominje se rod Bajičića. U ovom mestu su bratstva starijeg porekla bili: Borilovići, Musulimovići i Miloševići. Vjerovatno su svi oni, ili makar njihovo jezgro, poreklom od nekada jakog roda Bajičića. Glavno bratstvo u Bajicama kasnije postaju Martinovići, koji su doselili iz okoline Gacka (Velikog vojvodstva, odnosno Herceštva Stefana Vukčića Kosače, u Kraljevini Bosni) nakon njegovog pada pod otomansku vlast. U ovom mestu je rođen Arsenije III Crnojević, pećki patrijarh (1674-1690) episkop i patrijarh austrijskih Srba (1690-1706). Iz Bajica je i vladika Vasilije Borilović (Visarion Borilović Bajica).[1]

Iz Bajica su narodni heroji Marko, Stanko, Blažo i Nikola Martinović.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Bajice živi 599 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 34,0 godina (33,8 kod muškaraca i 34,2 kod žena). U naselju ima 242 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,54.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Crnogorcima (prema popisu iz 2003. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 519
1953. 518
1961. 587
1971. 551
1981. 626
1991. 805 796
2003. 866 857
Etnički sastav prema popisu iz 2003.[3]
Crnogorci
  
792 92,41%
Srbi
  
46 5,36%
Jugosloveni
  
5 0,58%
Hrvati
  
3 0,35%
Mađari
  
2 0,23%
Rusi
  
1 0,11%
Romi
  
1 0,11%
nepoznato
  
5 0,58%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grupa autora: Istorijski leksikon Crne Gore, knjiga 1 „Daily Press-Vijesti“, 2006.
  2. ^ Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176. 
  3. ^ Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN 978-86-84433-00-0. 
  4. ^ Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. oktobar 2004. COBISS.CG-ID 8489488. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]