Bojan Đorđević (istoričar)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bojan Đorđević
dr Bojan Đorđević
Lični podaci
Datum rođenja1965.
Mesto rođenjaTrstenik, SFRJ

Bojan Đorđević (Trstenik, 1965) srpski je istoričar književnosti i univerzitetski profesor.

Biografija[uredi | uredi izvor]

U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu. Studirao je „Jugoslovensku i opštu književnost“ na Filološkom fakultetu u Beogradu. Diplomirao je 1989, a magistrirao 1994. godine. Doktorirao je 2003. godine na temu Nikola Nalješković - dubrovački pisac XVI veka.[1] Od 1995. godine radi u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu, a od 2003. godine ima zvanje „naučnog saradnika“. Od 2003. godine radi kao gostujući profesor na Filozofskom fakultetu u Nišu, na Katedri za srpski jezik i književnost.[2]

Bavi se istorijom književnosti, obično renesansom i barokom, a predavao je i „Kulturnu istoriju Srba“. Na Filološkom fakultetu u Beogradu od 2006. predaje predmete „Uvod u Arhivistiku“ i „Arhivistiku“, kao i i predmete "Uvod u muzeologiju" i "Muzeologiju", studentima na Katedri za bibliotekarstvo i informatiku. Od avgusta 2020. godine je redovni profesor na Katedri za bibliotekarstvo i informatiku. Jedan je od urednika Zbornika Matice srpske za književnost i jezik.[2]

Saradnik je na projektu izrade Srpskog biografskog rečnika Matice srpske.

Bojan Đorđević je bio predavač na Tribini „Braća Kašanin“, izloživši svoju studiju „Filozofija vitalizma: Milan Kašanin.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

  1. Letopis kulturnog života Srbije pod okupacijom 1941-1944, Beograd, 2001.
  2. Nikola Nalješkovićdubrovački pisac XVI veka, Beograd, 2005.
  3. (priredio) Bora Stanković: Koštana (fototipsko prvo izdanje), Beograd, 1995.

Odabrane studije[uredi | uredi izvor]

  1. Srpska istorija na dubrovačkoj pozornici 17. veka, „Teatron“, 18, 1994, 27-30.
  2. Palmotićeva „Alčina“ i njen italijanski uzor, „Književnost i jezik“, 44, 1-2, 67-78.
  3. Petar Kolendić kao proučavalac dubrovačke drame, „Naučni sastanak slavista u Vukove dane“, 25/1, 1996, 191-197.
  4. „Gomnaida“ Džona Palmotića, „Književnost i jezik“, 45, 4, 47-55.
  5. Sentence iz Svetog pisma u melodramama Džona Palmotića, „Naučni sastanak slavista u Vukove dane“, 26/1, 1997, 275-282.
  6. Vreme u drami: o problemu temporalnosti u Držićevoj Noveli od Stanca, „Književnost i jezik“, 46, 2-4, 103-110.
  7. Proslava Svetog Save u Srbiji pod okupacijom (1941—1944), „Bratstvo“, 2, 1998, 121-128.
  8. Autobiografsko i fikcionalno u prozi Borislava Pekića, „Naučni sastanak slavista u Vukove dane, 27/1, 1998, 441-448.
  9. Srpska pripovetka 1941-1944: povratak tradicionalnom modelu pripovedanja, „Naučni sastanak slavista u Vukove dane“, 29/2, 2000, 271-278.
  10. Pisma Milana Rešetara Ljubomiru Kovačeviću, „Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor“, 63-64, 1-4 (1997—1998), 2000, 94-100.
  11. Vukov sabor 1941-1944, „Danica za 2001", 2000, 538-542.
  12. Primeri kaznene politike Dubrovačke republike krajem 15. i u 16. veku, „Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor“, 65-66, 1-4 (1999—2000), 2001, 135-142.
  13. Pomeni Karađorđa i Prvog ustanka u srpskoj štampi za vreme okupacije 1941. do 1944. godine, u zborniku: Nastajanje nove srpske države, Beograd/Velika Plana, 2001, 177-183.
  14. Srbi o Nemačkoj i Nemcima (1941—1944): između putopisa i propagande, u zborniku: Knjiga o putopisu, Beograd, 2001, 297-303.
  15. Kulturni život u Pančevu za vreme okupacije (1941—1944), u zborniku: Književna topografija Pančeva, Pančevo, 2001, 446-450.
  16. Disnarativnost i ontologija priče, „Zbornik Matice srpske za književnost i jezik“, 48, 2-3 (2000), 2002, 341-354.
  17. O nepoznatoj knjizi pod Andrićevim imenom, „Danica za 2003", 2002, 313-316.
  18. Dubrovačka književnost u Srpskom književnom glasniku, u zborniku: Sto godina Srpskog književnog glasnika, Beograd, 2003, 187-193.
  19. Poslovice i poslovični izrazi u dubrovačkim preradama Molijerovih komedija, u: Zbornik u počast akademiku Miroslavu Pantiću, Beograd, 2003, 161-173.
  20. Porodica Ilić u srpskoj periodici 1941-1944, u zborniku: Porodica Jovana Ilića u srpskoj književnosti i kulturi, Beograd, 2003, 129-134.
  21. Književni život u Srbiji za vreme okupacije 1941-1944. (I). Ideološki i estetički okviri, „Književna istorija“, XXXV, 119, 2003, 115-124.
  22. O vremenu nastanka dubrovačke komedije „Šimun Dundurilo“, „Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor“, 68-69, 1-4 (2002—2003), 2004, 197-202.
  23. Dubrovačka molijerovska komedija „Andro Stitikeca“, „Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor“, 68-69, 1-4 (2002—2003), 2004, 203-208.
  24. Književni život u Srbiji za vreme okupacije 1941-1944. (II). Književnici u okupaciji, „Književna istorija“, XXXV, 120-121, 2003, 519-533.
  25. "Život Tobin“ Lukrecije Bogašinović: dramska struktura epskog dela“, „Naučni sastanak slavista u Vukove dane“, 33/2, 2004, 109-116.
  26. "Farse Nikole Nalješkovića – poetika žanra, „Zbornik Matice srpske za književnost i jezik“, 51, 1-2 (2003), 2004, 47-57.
  27. Satira „Contro la nobiltà di Ragusa“ Marija Kabožića, „Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor“, 70, 1-4 (2004), 2005, 211-218.
  28. Jedan đački list pisan rukom, „Književna istorija“, XXXVI, 122-123, 2004, 177-181.
  29. Književni život u okupaciji. (III). Književnici i politički pogledi, „Književna istorija“, XXXVI, 122-123, 2004, 283-292.
  30. Između farse i ekloge: problem dramskog vremena u „Veneri i Adonu“ Marina Držića, „Književna istorija“, XXXVI, 124, 2004, 351-358.
  31. Filozofija vitalizma : Milan Kašanin, u knjižici: Braća Kašanin : znameniti Baranjci, Beli Manastir, 2007, 14-22.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Đorđević, Bojan. Nikola Nalješković - dubrovački pisac XVI veka : doktorska disertacija. Beograd : B. Đorđević, 2002. 
  2. ^ a b „Bibliotekarstvo i informatika - Bojan Đorđević”. Filološki fakultet. Arhivirano iz originala 21. 01. 2019. g. Pristupljeno 21. 1. 2019.