Брдски брест
| Brdski brest | |
|---|---|
| |
| Staro stablo brdskog bresta na Goču. | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Divizija: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | U. glabra
|
| Binomno ime | |
| Ulmus glabra Hudson
| |
| |
| Areal vrste. | |
Brdski brest, gorski ili planinski brest (Ulmus glabra). Današnji naučni naziv vrste glabra, koji znači gladak, dao je Hadson 1762. godine. Vrsta ima veliki broj sinonima, ali svi su dati kasnije osim Lineovog campestris (poljski) koji je bio zajednički naziv za više vrsta.
Sinonimi[uredi | uredi izvor]
Ulmus campestris L. (1753); scabra Miller (1769); montana Stocker (1787); nuda Ehrh. (1791); latifolia Salisbury (1796); effusa Sibthorp (1794); excelsa Borkhausen (1800); glutinosa Willdenow (1809); corylacea Dimortier (1827); sparsa Dimortier (1827); major Host(1827); forficata Presl (1841); viscosa Desf. (1821); auriculata Hartig (1850); leucosperma Schur (1853); corylifolia Boreau (1857); leucocarpa Schur (1866); cabennensis Audibert (1873); pannonica Simonkai (1898); scabra var. typica (1904); scabra var. montana (1910) sukaczevii Andronov (1955) [1].
Areal[uredi | uredi izvor]
Karakterističan je za područje Evrope, Sredozemlja, jugozapadne Azije i Kavkaza. Kod nas je rasprostranjen u brdskom i planinskom pojasu u šumama Querco - Carpinetum, Fagetum submontanum, Fagetum montanum, Acereto – Fraxinetum и Abieto - Fagetum.
Opis vrste[uredi | uredi izvor]
Jednodomo listopadno drvo do 40 m visine, sa prsnim prečnikom koji ponekad dostiže 2 m. Kruna širokocilindrična, otvorena. Mladi izdanci snažni, fino čekinjasto dlakavi, odozgo crvenkastosmeđi, zeleni odozdo. Pluta se javlja veoma retko. Kora siva, kasnije i pliće puca nego kod poljskih brestova, pluta je tanja. Lisni pupoljci su tupi, tamnosmeđi, posuti rđastim dlačicama, 5-9 mm dugi.
List krupan, najširi u gornjoj polovini, objajast ili elipsoidan, dug 8-17 cm (kod mladih individua i veći), širok 4-10 cm, sa 13-20 pari nerava, na vrhu zašiljen, ponekad trorežnjevit, slabo asimetrične osnove, grubo dvostruko nazubljen, lice sivkastozeleno, veoma rapavo, naličje maljavo. Lisna drška oko 1 cm duga, često sakrivena zaobljenom polovinom osnove lista, maljava.
Cvetni pupoljci veliki, ovalnojajasti, 9 mm dugi i 5 mm široki. Cvetovi se pojavljuju krajem februara-početkom marta, pre listanja. Cvasti kompaktne sa sedećim cvetovima. Perigon sa 5-6 režnjeva i istim brojem prašnika, zelen je, po obodu crvenkast, antere ljubičaste. Tučak sa crvenim dvorežnjevitim žigom.
Plod, pljosnata krilata orašica, krupan, 2-2,5 cm dug, eliptičan, jajast ili objajast, go, zelenkast. Seme u sredini, vršni urez ne dopire do njega. Plodonošenje u maju, neposredno pre ili posle olistavanja[2][3][1].
Kultivari[uredi | uredi izvor]
'Crispa' (Kruessmann (1962))(syn: U. crispa Willdenow (1809); U. urticifolia Audibert (1817); U. sublaciniatus Mathieu (1853); U. asplenifolia hort. ex Rehder (1927)). Grin (1964) ga naziva papratnolisnim brestom (engl. The Fernleaf Elm). Ovaj kultivar se odlikuje sporim rastom i visećim granama. Listovi su mu uski, dvostrukousečeno zupčasti sa iskrivljenim i uvrnutim zupcima i velikim brojem bočnih nerava, liska duga 4-9 cm i 2-4 cm široka.
'Exoniensis' (Kruessmann (1958)) (syn: U. exoniensis hort. ex Loddiges (1823); U. fordii hort. ex Loudon (1838); U. montana var. fastigiata Loudon (1838); U. glabra f. fastigiata (Loud.) Rehder (1915); U. glabra f. exoniensis (K.Koch) Rehder (1951)) Fordov ili ekseterski brest (The Ford ili Exeter Elm) je kultivar pronađen u Ekseteru Engleska 1823. godine, i razmnožen u rasadniku Ford. Kultivar se odlikuje uskokupastom zbijenom krunom i uspravnim granama. Listovi su mu manji od ishodnog oblika, širokoobjajasti, duboko i nepravilno dvostruko nazubljeni, naročito u gornjoj polovini, naborani sa lica i uzdužno uvrnuti.
'Lutescens' (Boom (1959)) (syn: U. campestris lutescens Dieck (1885); U. scabra var. lutescens Dipp.) Kultivar otkriven u Nemačkoj oko 1885. godine. Prvo opisan kao zlatnobronzani, a kasnije kao kultivar sa žutim listovima i zelenim grančicama u proleće. Liska duga 8-12 cm, a 5-8 cm široka, sa 13-21 nervom na kraćoj polovini liske koji se vrlo retko granaju pri vrhu. Drška lista 5-6 mm duga.
'Nana' ((Dipp.) Rehd.) Patuljasta forma sa kratkim granama i sitnim listovima otkrivena pre 1826. godine. Okruglasti žbun do 2 m visok, veoma sporog rasta, oko 50 cm za 10 godina. Melville je smatra formom hibrida U. carpinifolia x glabra ili formom U. x hollandica, dok je Kruessmann navodi kao kultivar U. campestris (Green, 1964).
'Rubra' (Kruessmann (1962)) (syn: U. campestris rubra Simon-Louis (1869); U. rubra Loddiges ex Loudon (1938)) Unutrašnja kora mladih grančica tamnocrvena. Listovi dugi 5-7 cm i 3-4 cm široki, sa 9-13 nerava na kraćoj polovini koji se ponekad granaju. Lisna drška duga 6-8 mm.
‘Horizontalis’ ((Loddiges) Loudon (1836)), (syn. ’Pendula’ (Anon.) viseći (žalosni) brdski brest osnovne grane horizontalne, a mlade grane duge i povijene. Kultivar je nastao u rasadniku Pert oko 1816. </ref>[1].
Značaj[uredi | uredi izvor]
U hortikulturi i pejzažnoj arhitekturi primenjuje se za sadnju u velikim vrtovima i parkovima, a njegovi kulturni taksoni se koriste za solitere i manje grupe. Znatno je otporniji prema holandskoj bolesti od poljskih brestova.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Grbić, M. (1992): Unapređenje rasadničke proizvodnje nekih brestova (Ulmus L.) autovegetativnim metodama razmnožavanja. Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Beograd.
- ^ Vukićević E. (1996): Dekorativna dendrologija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd
- ^ Jovanović, B. (1985): Dendrologija. IV izmenjeno izdanje. Univerzitet u Beogradu. Beograd
| Državne | |
|---|---|
| Ostale | |
