Brodarevo

Koordinate: 43° 13′ 08″ S; 19° 43′ 04″ I / 43.219° S; 19.717833° I / 43.219; 19.717833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Brodarevo
Brodarevo
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZlatiborski
OpštinaPrijepolje
Stanovništvo
 — 2011.Rast 1845
Geografske karakteristike
Koordinate43° 13′ 08″ S; 19° 43′ 04″ I / 43.219° S; 19.717833° I / 43.219; 19.717833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina747 m
Brodarevo na karti Srbije
Brodarevo
Brodarevo
Brodarevo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj31305
Pozivni broj033
Registarska oznakaPP

Brodarevo je naselje u Srbiji u opštini Prijepolje u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1845 stanovnika.

Ovde se nalazi OŠ „Svetozar Marković” Brodarevo sa više izdvojenih odeljenja, kao i FK Jasen.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Glavna ulica

Brodarevo se nalazi u jugozapadnom delu Srbije, na granici sa Crnom Gorom, u centralnom delu Raške, na reci Lim, na magistralnom putu M-2l, i železničkoj pruzi Beograd – Bar. Brodarevo pripada opštini Prijepolje, udaljeno je 24km od grada Prijepolja. Ovde se nalazi Železnička stanica Brodarevo.

Poreklo imena[uredi | uredi izvor]

Pošto se Brodarevo nalazilo na karavanskom putu, sasvim je izvesno da je taj put kod Brodareva prelazio reku Lim, tj. tu se reka na najplićem mestu „brodila“, odnosno gazila i tu ulogu „osiguranja“ broda (prelaza) imao je neki hrabar čovek koji se zvao „brodar“. Zbog povoljnih uslova tu se razvilo naselje za koje su govorili: To je Brodarevo (po Brodaru) tako da se ozvaničio naziv Brodarevo.

Identično su i drugi nazivi mesta dobili ime: Slavonski Brod i Brod (Republika Srpska) na Savi, Danjski Brod na Drimu, nekada, Brod Zrinjski [1] na Uni, Brod Moravice, Stari Brod na Drini.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Džamija u Brodarevu

U naselju Brodarevo živi 1197 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 31,8 godina (30,9 kod muškaraca i 32,7 kod žena). U naselju ima 435 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,09.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Bošnjacima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 732
1953. 820
1961. 974
1971. 1.221
1981. 1.441
1991. 2.182 2.130
2002. 1.780 2.390
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Bošnjaci
  
1.460 82,02%
Srbi
  
192 10,78%
Muslimani
  
100 5,61%
Romi
  
4 0,22%
Goranci
  
2 0,11%
Crnogorci
  
1 0,05%
Jugosloveni
  
1 0,05%
nepoznato
  
2 0,11%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Srpsko kolo, broj 38., str. 15., Uskočko i sokolsko gnijezdo na Uni. 2019. Arhivirano iz originala 14. 12. 2019. g. Pristupljeno 05. 03. 2019. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]