Pređi na sadržaj

Bruska banja

Koordinate: 43° 23′ 01″ S; 21° 02′ 01″ I / 43.3835° S; 21.0335° I / 43.3835; 21.0335
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bruska Banja
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRasinski
OpštinaBrus
Stanovništvo
 — 2011.Pad 4636
Geografske karakteristike
Koordinate43° 23′ 01″ S; 21° 02′ 01″ I / 43.3835° S; 21.0335° I / 43.3835; 21.0335
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina423 m
Bruska Banja na karti Srbije
Bruska Banja
Bruska Banja
Bruska Banja na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj37220
Pozivni broj037
Registarska oznakaКШ

Bruska banja je jedan od četiri značajnija termomineralna izvora na teritoriji Opština Brus.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Bruska banja je locirana u neposrednoj zoni centralnog dela gradskog naselja, na niskoj terasi sa leve strane Graševačke reke na nadmorskoj visini od 423 m.

Istraživanja[uredi | uredi izvor]

Osnovna hidrogeološka istraživanja na ovom lokalitetu, po površini i dubini, vršena su u dve faze tokom 1982 i 1983. godine.

U prvoj fazi, tokom 1982. godine, urađena je bušotina na dubini 320 m, kao i njena hidrohemijska i hidrodinamička ispitivanja.

U drugoj fazi, tokom 1983. godine nastavljeno je bušenje ( bušotina br. 1/83 Brus - Graševačka reka ) do dubini od 700 m, a izvršena su hidrohemijska i geofizička istraživanja i testiranje bušotine i samoizliva ( RGF - Institut za hidrologiju, 2004 ).

U periodu 1998—2003. godine praćen je režim izdašnosti samoizliva i utvrđeno je da se kretao u rasponu od 4,9 - 5,1 l/s sa temperaturom vode od 27,2 - 27,6°C. Na osnovu relativno konstantnog kretanja izdašnosti i temperature utvrđen je stabilan režim izvorišta. Značajna komponenta režima je i sadržaj slobodnih gasova, odnosno pritisak pod kojim ističu termomineralne vode od 1,7 bara.

Radovi na uređenju izvorišta[uredi | uredi izvor]

Tokom oktobra 2003. godine izvedeni su i radovi na uređenju izvorišta. Zamenjena je stara i montirana glava bušotine od prohrom čelika standarda AISI 304 sa manometrom i pripadajućom opremom.

Hemijski sastav vode[uredi | uredi izvor]

Po hemijskom sastavu vode ovog termomineralnog izvorišta pripadaju hidrokarbonatno - natrijumskom ( HCO3 - Na ) tipu voda.

Na osnovu većeg broja analiza utvrđeno je da u katjonskom sastavu dominiraju :

  • joni natrijuma (Na+) sa sadržajem od 359 - 371,9 mg/l
  • joni kalcijuma (Ca2+) sa sadržajem od 12,8 - 25, 63 mg/l
  • joni magnezijuma (Mg2+) sa sadržajem od 11,8 - 16,9 mg/l

U anjonskom sastavu dominiraju :

  • joni hidrokarbonata (HCO3-) sa sadržajem od 866, 2 - 1100 mg/l
  • hloridni joni (Cl-) sa sadržajem od 20,39 - 23,8 mg/l
  • sulfatni joni (SO4 2-) sa sadržajem od 2 - 45,76 mg/l
  • fluorid (F-) sa sadržajem od 1,9 - 2,35 mg/l

Na osnovu rezultata fizičko - hemijskih istraživanja i Pravilnik o kvalitetu prirodnih mineralnih voda, ove vode su svrstane u prirodne termomineralne, natrijumske fluorne vode .

Lečilišna svojstva[uredi | uredi izvor]

Na osnovu hemijskih i fizičkih osobina, ova termomineralna voda može se upotrebljavati pijenjem, kao dopunsko sredstvo lečenja kod sledećih hroničnih oboljenja :

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]